Zmajlović odmah ukinuo bezmesni ponedjeljak ali ne pušta Holyne zakone

Slika korisnika admin
Mihael Zmajlović
FaH
Mihael Zmajlović

Četiri mjeseca od ostavke Mirele Holy, koja je u pola godine svog mandata u Ministarstvu zaštite okoliša napisala tri nova, krovna okolišna zakona, provela o njima javnu raspravu, i dobila za njih zeleno svjetlo Bruxellesa - Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti okoliša još uvijek čekaju svoj odlazak na Vladu, pa u Sabor. Pritom, Zakon o otpadu kaže kako do 1. siječnja 2013. godine u cijeloj Hrvatskoj mora biti spremno odvojeno sakupljanje biootpada i građevinskog otpada, a da ni krovni zakon još nije otišao u proceduru. Opravdano - jer je riječ o roku kojeg moramo ispoštovati zbog obaveza prema EU - postavlja se pitanje kako će jedinice lokalne samouprave, ali i svi ostali u sustavu, u tako kratkom roku ispoštovati te odredbe, i sustav prikupljanja biootpada organizirati, te hoće li, ne uspiju li u tome, plaćati visoke kazne predviđene zakonom.

Bruxelles "amenovao"

"Mihael Zmajlović će nastaviti politiku Mirele Holy", kazao je prilikom predstavljanja Holičinog nasljednika premijer Zoran Milanović. I sam je Zmajlović tada potvrdio kako je "Mirela zacrtala jasan smjer kojim treba voditi Ministarstvo". Četiri mjeseca kasnije, zakoni kojima se uvodi, primjerice, razvrstavanje kućanskog otpada na "zelenim otocima", odnosno plaćanje odvoza otpada samo za ono što se nije razvrstalo, po volumenu i masi, a ne više prema kvadraturi stana - još nisu otišli u proceduru. Javne rasprave o sva tri zakona završile su u svibnju, Zakon o otpadu i Zakon o zaštiti prirode "amenovani" su Bruxellesu još u lipnju, no iz ministarstva još ne izlaze. Na upit zašto Zakon o otpadu ne ide u proceduru, ministarstvo odgovara kako "još zaprima primjedbe i prijedloge radi njegovog unapređenja". Nameće se, stoga, pitanje pokušava li se ipak skrenuti sa smjera kojeg je zacrtala Holy, smijenjena vjerojatno i zbog neslaganja s kapitalnim Vladinim projektima, poput HE Ombla.

"Smatramo da je važno definirati kvalitetna rješenja i doraditi ih. Brzina donošenja zakona ne smije biti nauštrb kvalitete, ali isto tako želimo napomenuti da se ne odustaje od osnovnih ciljeva tih zakonskih prijedloga", odgovaraju na to iz kabineta ministra Zmajlovića.

A osnovni ciljevi su, kako se može iščitati iz posljednje verzije Zakona o otpadu, koju smo dobili neslužbenim kanalima, da Hrvatska do početka 2015. godine osigura odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada i tako redom, a do 1. siječnja 2013. godine, pak, biootpada i građevnog otpada. Do 1. siječnja 2020. krenuti moramo s recikliranjem i oporabom tih materijala. Jedinice lokalne i regionalne samouprave do kraja iduće godine bit će obavezne udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjiti za 25 posto, do kraja 2016. godine za 50, a do kraja 2020. za 65 posto u odnosu na postojeće stanje. Na svom će području one, nadalje, biti dužne postaviti "zelene otoke" na kojima će građani sami primarno selektrirati kućni otpad kako bi njegov odvoz, u konačnici, manje i platili.

Velike kazne

Kad bude donesen Zakon o otpadu, tek trebaju biti napravljeni i pravilnici kojima će to biti definirano i u praksi, a gradovi i općine će najvjerojatnije sami odlučivati kako će građani odlagati sav ostali, neselektirani otpad, čiji će odvoz jedino i plaćati - da li u posebne vreće, kontejnere sa čipovima ili slično. Zakon kaže, međutim, da će svako odlaganje otpada u okoliš, dakle one koji neselektirano odluče također besplatno "odložiti" u neki šumarak, jamu ili park, na kraju ipak koštati od tri, do deset tisuća kuna, dakako, pod uvjetom da se "odlagatelja" i uhvati na djelu. Novčanom kaznom od 200.000 do 700.000 kuna kažnjavat će se županija koja na svom području ne osigura provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i ne organizira sustav gospodarenja otpadom, a kaznom od 100.000 do 500.000 kuna grad, odnosno općina koja na svom području ne postavi spremnike, zelene otoke, ne osigura građenje jednog reciklažnog dvorišta za odvojeno sakupljanje otpada, kao i reciklažnog dvorišta za građevni otpad i kompostane za biootpad.

Povratna ambalaža zasad ostaje
Nakon donošenja Zakona o otpadu, odgovaraju iz Zmajlovićevog ministarstva, bit će razmotrene i promjene vezane uz povratnu ambalažnu naknadu od pola kune. "Povratna naknada za ambalažu ostaje dok je ovaj Pravilnik o ambalaži na snazi, a daljnje korake vezane uz izmjene povratne naknade detaljnije će odrediti analize i optimiziranja sustava gospodarenja ambalažnim otpadom, koje se predviđa izraditi nakon donošenja Zakona o otpadu", stoji u odgovoru iz ministrovog kabineta.
Pitanje bez odgovora
U Ministarstvu zaštite okoliša kao da se pokušava izbrisati svaki trag da je Mirela Holy jednom tamo stolovala. Potvrđuje to i ukidanje njenog "bezmesnog ponedjeljka" u kantini ministarstva. Holy je, podsjetimo, dolaskom u ministarstvo uvela, ponedjeljkom, isključivo bezmesnu, vegetarijansku prehranu, na što su zaposlenici dobro reagirali, ženski kadar osobito, no na njenu se ideju žestoko obrušila javnost. Bezmesnog ponedjeljka u Ministarstvu, kako bilo, više nema, a zašto, novi nam ministar nije odgovorio.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno