Smokva povezala Dalmaciju i Hercegovinu

Film o proizvođačima smokve Zadarske županije brojne prisutne uglednike i proizvođače ostavio gotovo bez daha što zbog ljepote kraja što zbog proizvođača koji smokvi vraćaju značaj koji joj kao nekadašnjoj hraniteljici i pripada

Nezaobilazna voćna vrsta Sredozemlja – smokva povezala je još jednom, Dalmaciju i Hercegovinu. Naime, posljednjih nekoliko godina Federalni Agromediteranski zavod iz Mostara aktivno se uključio u promociju i popularizaciju uzgoja smokve te uz brojne aktivnosti organizira i manifestaciju SMOKVA kao znanstveno-stručnu radionicu s promotivno-ocjenjivačkom izložbom koja za cilj ima prvenstveno edukaciju proizvođača.
Na njoj su 1. listopada ove godine sudjelovali i zadarski savjetodavci i to Zvonimir Vlatković, koji je izložio temu „Problematika i aktualnosti u plantažnim nasadima smokve Zadarske županije” i Gordana Dragun „Proizvođači smokve – organizacijska struktura poljoprivrednih gospodarstava”. Uvod u njihova predavanja bio je desetominutni film o proizvođačima smokve iz Zadarske županije koji je brojne prisutne uglednike i proizvođače ostavio gotovo bez daha, što zbog ljepote kraja što zbog proizvođača koji smokvi vraćaju značaj koji joj kao nekadašnjoj hraniteljici ovih prostora i pripada. Naime, smokva je u prošlosti i u zadarskom, baš kao i u hercegovačkom kraju sađena uglavnom kao pojedinačno stablo ili u konsocijaciji s vinovom lozom i maslinom.
Zapaženi pomak u uzgoju ove voćne vrste u Zadarskoj županiji napravljen je sadnjom plantažnih nasada posljednjih desetak godina, a koji su ujedno služili i kao eksperimentalni poligoni.
Prvi mononasad s 400 stabala petrovače bijele podigao je pok. Ivan Brala zvan Mravić u Posedarju za kojega možemo reći kako je začetnik plantažnog smokvarstva na ovim prostorima. Njegova iskustva u sušenju smokve u solarnoj ekološkoj sušilici od neprocjenjivog su značaja za daljnji razvoj ove grane na našim prostorima. Slijedili su ga i brojni drugi proizvođači, a među njima i OPG Babac-Damjanić koji podižu višesortni nasad u sustavu ekološke proizvodnje u Poljicama pokraj Zadra. Koristeći IPARD program, Mjeru 302, izgradili su minipogon za preradu. Njihov pekmez od smokava zaštićenog imena „Šinjorina smokva” prešao je granice naše zemlje te dospio i do daleke Švedske. Popularizaciji ove kulture uz stručnu pomoć Savjetodavne službe pristupili su prije šest godina organizacijom sajma, koji je prerastao u Festival smokava gdje se mogu kušati brojni kulinarski specijaliteti od smokava, probati i kupiti prerađevine od smokve, stablo smokve, posjetiti selo, ubrati smokvu, ali i čuti zanimljivosti iz struke na ovom području. Na njemu su ove godine sudjelovali i stručnjaci FAZ iz Mostara.
Razmjenjujući međusobno iskustva došli smo do brojnih primjera uspjeha, ali i podbačaja proizvođača smokve čija ustrajnost u proizvodnji i primjena novijih tehnologija dugoročno može uroditi većom i kvalitetnijom proizvodnjom. Prostora za razvoj smokvarstva ima još dosta, baš kao i problema koji se uz to javljaju. Kako bi se postigla sinergija nužna je suradnja struke, proizvođača i potrošača. Upravo zato je ova suradnja Savjetodavne službe s Federalnim agromediteranskim zavodom iz Mostara od neprocjenjive važnosti. Činjenica kako čovjek ima presudnu ulogu za usmjeravanje prirodnih uvjeta i potencijala smokve, u postizanju visokih priroda, sortne strukture i kvalitete ploda s obzirom na namjenu na taj način dobiva svoju puninu.