SVE MANJE MIŠTURANIH VINA

Sumporenje masulja ili mošta je neizbježno, ako želimo proizvesti kvalitetno vino. I one “sveznalice” ili “neznalice”, koje zaziru od sumpora, moraju sumpor upotrijebiti kad tad. Svakako prilikom prvog pretoka. Dokazano je da sumpor u malim količinama nije štetan za zdravlje. Stoga je zakonodavac propisao količine, koje nisu štetne za zdravlje čovjeka
Berba u vinogradima je završila. I dobro što je tako jer u posljednjih nekoliko dana palo je više od 80 litara kiše na četvorni metar što će se znatno odraziti na kvalitetu grožđa koje je ostalo nepobrano. Na tržnici prodavači grožđa nervozni. Cijena je pala na četiri kune za kilogram. Bojim se da će biti i niža nakon ovih kiša. Je, bolje išta uhvatiti nego da propadne cjelogodišnji trud.
Što reći za ovogodišnji urod grožđa. Na ravnokotarskom prostoru sa sigurnošću se može tvrditi da je ovogodišnji urod količinski manji nego prijašnjih godina.
– Ove godine ubrao sam gotovo 50 posto grožđa manje nego proteklih nekoliko godina, žali se Nedjeljko Prtenjača iz Polače koji posjeduje vinograd na Nadinskom blatu. Prošla i godina prije bile su sušne, ali grožđa je bilo više nego ove godine. O kvaliteti nije potrebno ni govoriti. Prošle godine berba ranih sorata je počela krajem kolovoza i sve je bilo gotovo do sredine rujna. Slador u grožđu bio je iznad 20 posto. Kod sorte merlot i više od 25 posto. Ove godine Merlot je bio rekorder sa sladorom, nešto iznad 20 posto. Većina sorata imala je slador od 17 do 18 posto. Oni koji su opteretili prekomjerno čokot i imali više od tri kilograma grožđa na njemu sladori su bili niski i kretali su se od 15 do 17 posto.
Da je grožđa manje vidljivo je po potražnji i cijeni. Govore znalci da se nikada nije lakše i po povoljnijim cijenama prodalo grožđe kao ove jeseni.
Kako preraditi grožđe i proizvesti vino je priča za sebe. Moglo bi se reći koliko vinara i podrumara toliko načina prerade grožđa i proizvodnje vina.
– Ja vino pravim kao što je pravio moj otac i did. U mojem vinu nema ničega samo ono što je dao trs, s ponosom o svojem vinu kazuje Ante iz Raštana Gornjih i nastavlja. Ja kad idem kod mog rođe Ivana nosim litru dvi vlastitog vina jer njegovo je puno kemije i to ne želim piti. Ne da ne želim već mi od tog vina koje on tijekom godine nekoliko puta sumpora, a počne sa sumporenjem masulja meni puca glava. Svaka čast stručnjacima koji njemu prave vino, ali to vino ne može se usporediti s mojim koje proizvodim po starinski, a u njemu je samo ono što je Bog dao.
Posao u podrumu nakon berbe ima svoja pravila. Posebna je tehnologija u proizvodnji bijelih, a posebna u proizvodnji crnih vina. Dok se grožđe u proizvodnji bijelih vina odmah preša i fermentira samo mošt u proizvodnji crnih vina fermentacija se odvija na masulju. Kod oba procesa bitne su temperature mošta, odnosno masulja. Temperatura mošta u proizvodnji bijelih vina ne bi trebala prelaziti 18, a kod crnih 22 stupnja. Kod onih koji imaju uređaje za hlađenje temperature su i niže.
U proizvodnji vina obvezno treba koristiti za to propisani sumpor. Neki vinogradari zaziru od sumporenja, pravdajući to štetnošću sumpora na zdravlje. Moramo reći, da je sumporenje masulja ili mošta neizbježno, ako želimo proizvesti kvalitetno vino. I oni “sveznalice” ili “neznalice”, koji zaziru od sumpora, moraju sumpor upotrijebiti kad tad. Svakako prilikom prvog pretoka. Dokazano je, da sumpor u malim količinama nije štetan za zdravlje. Stoga je zakonodavac propisao količine, koje nisu štetne po zdravlje čovjeka. Sumpor u mošt se dodaje iz više razloga. Jedan od razloga je, da se odstrane tzv. “divlji” kvasci, koji mogu biti smetnja prilikom vrenja mošta. Drugi razlog je taj, da se odstrani sva štetna mikroflora i da se uspore oksidativni procesi u moštu i masulju te da se ubrza taloženje mošta, odnosno da se sve nečistoće iz mošta kao što su zemlja, ostaci od zaštitnih sredstava, bakar, sumpor i slično stalože na dno maštela, kako bi u bačvu ušao čisti mošt, s što manje štetnih sastojaka. Naravno, sumpor će šokirati i plemenite kvasce, ali će oni nakon određenog vremena vrlo brzo izići iz šoka i obaviti namijenjenu im zadaću.
Možda sve nabrojeno izgleda komplicirano, ali to je sve vrlo jednostavno. U početku uz savjet stručnjaka vinara, a kasnije sani možete proizvesti, a ne napraviti vino u kojem ćete guštati cijelu godinu. Da se vratimo na uzrečicu iz početka priče: “Vina treba biti do vina”.