PP VRANSKO JEZERO Električni brod čeka svoju luku, a vlak za razgledavanje registraciju

Slika korisnika mkvanja
U zaštiti prirode »leti« visoko, još samo privući više posjetitelja
U zaštiti prirode smo jaki, ali što se tiče posjećenosti, ograničeni smo nekim stvarima. Prvenstveno, ograničava nas to što nemamo mogućnost sagraditi natkriveni objekt za primanje posjetitelja na području Parka. Zbog planske dokumentacije i imovinskopravnih odnosa, nismo mogli ništa takvo prijaviti na natječaje europskih fondova, kazao je Katičin
PARK PRIRODE
Drvena staza spaja čovjeka s prirodom

Park prirode Vransko jezero 4. listopada, na Svjetski dan zaštite životinja i blagdan Sv. Franje Asiškog proslavio je 20. obljetnicu postojanja. Jubilarna godišnjica obilježena je radno - svi djelatnici Parka izašli su iz ureda i svojih uobičajenih radnih pozicija te obojali nekoliko stotina metara poučne drvene staze. U nedjelju, na Dan otvorenih vrata je besplatan ulaz u Park, razgledanje ptica dalekozorima te igranje u adrenalisnkom parku iskoristilo više od tisuću posjetitelja. A sve se spojilo s 5. rođendanskom biciklijadom BBK Pakoštane, koji je vjeran partner Parku prirode Vransko jezero.

Proslavili radno 20. rođendan

- Čistilo se, piturivalo, imali smo masovan posjet i druženje te biciklijadu kojom je proslavljeno pet godina djelovanja Brdsko-biciklističkog kluba Pakoštane. S Klubom imamo odličnu suradnju i želim im zahvaliti i čestitati, ne samo na odličnim rezultatima koje su ostvarili u samo pet godina postojanja, već i na njihovom nesebičnom angažmanu u uređivanju staza unutar parka i lijepoj suradnji, kazao je Danijel Katičin, direktor PP-a Vransko jezero, dodavši da to možda nije bilo uobičajeno obilježavanje 20. godišnjice postojanja.
- Bilo bi možda uobičajeno organizirati svečani ručak ili slično, ali mi smo trenutačno u jednom velikom investicijskom ciklusu i radimo na više projekata koje smo u više navrata najavljivali. Zato čekamo da te projekte dovedemo do nekih završnih faza kako bismo onda mogli napraviti konkretnu prezentaciju, kazao je Katičin. A ti projekti većinom idu u smjeru jače posjećenosti Parka, s obzirom da je, kako je rekao Katičin, u sferi zaštite prirode već na jako visokoj razini.
- U zaštiti prirode smo jaki, ali što se tiče posjećenosti, ograničeni smo nekim stvarima. Prvenstveno, ograničava nas to što nemamo mogućnost sagraditi natkriveni objekt za primanje posjetitelja na području Parka. Zbog planske dokumentacije i imovinskopravnih odnosa, nismo mogli ništa takvo prijaviti na natječaje europskih fondova. Unatoč mom opetovanom traženju, Prostorni plan se nije promijenio, tako da smo tu na neki način zarobljeni. Kako u tome nismo uspijeli u prostoru Parka, u suradnji s Gradom Biogradom upravo završavamo radove na Turističko-informativnom centru koji ćemo koristiti zajedno s Turističkom zajednicom Grada Biograda, a koji se nalazi u samom Biogradu, kazao je Katičin.

Projekt Biosfera vrijedan 22 milijuna kuna

U svrhu bolje infrastrukture za posjećivanje Parka, ustanova je nabavila brod i električni vlak za cestovni promet - prvi takav u Hrvatskoj.
- Teško mi je reći da brod već godinu dana i pol dana stoji na obali jer ga ne možemo koristiti dok se ne završi luka Crkvine. Naime, to je električni brod, a u našoj drugoj luci Bašinka, koju smo uredili te usidrili ponton za prihvat brodova, nema struje i zato brod ne može ploviti. Prema dogovoru je luka Crkvine već trebala biti završena, a prema ugovoru bi trebala biti dovršena do Božića tako da se nadamo da će i brod uskoro zaploviti, rekao je Katičin.
Vlak čeka registraciju te će služiti za dovođenje posetitelja iz okolnih mjesta i razgledavanje Parka.
Osim navedenog, Park je još i nositelj projekta pod imenom Biosfera Biograd vrijednog ukupno 22 milijuna kuna, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. S nizom partnera, cilj projekta je doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i njihovih ekonomija korištenjem i aktiviranjem iznimnih vrijednosti i potencijala prirodne baštine na širem području Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.
Puno je toga napravljeno, puno započeto, a i planova je mnogo. U zadnjih dvadeset godina u Parku prirode Vransko jezero, a i u samoj svijesti o zaštiti prirode te močvarnim staništima, promijenilo se puno toga. Na bolje.

Pozivnica domaćim ljudima

- Još 1983. godine Skupština Općine Biograd prepoznala je da treba zaštiti Vransko jezero, kao ostatak jedne ogromne močvare te ga je proglasila posebnim ornitološkim rezervatom. Da bi se to kvalitetno očuvalo, Parkom prirode proglašen je 1999. godine. Počeci su bili jako teški i ravnatelji su se jako mučili da bi nešto postigli, s malo novca i bez zaposlenika. Danas imamo 20 zaposlenih u Parku, plus još četiri osobe na projektima. Radi se na infrastrukturi, istraživanjima, planovima upravljanja i financiranja. Prepoznati smo kao jedna od najboljih stručnih službi koja radi prvenstveno i iznad svega na zaštiti prirode. No, u službu za upravljanje posjetiteljima tek sad zapošljavamo djelatnike pa ćemo nakon toliko godina imati profesionalce i za taj dio, kazao je Katičin.
Kako ističe, ciljana publika za Park prirode su prvenstveno domaći ljudi, od Zadra do Šibenika jer, kako kaže, ako sami ne čuvamo i ne poznajemo ono što imamo, ništa nam ne znači da do rade stranci.
- Nije cilj samo dovesti što veći broj posjetitelja, nego prije svega edukacija i osvješćivanje ljudi o zaštiti ptica i močvarnih staništa. Cilj nam je da budemo prepoznati u Zadru i Šibeniku kao najbliže i najugodnije odredište za izlet i uživanciju, ali i za edukaciju, zaključio je Katičin.

 

Što se tu toliko čuva i štiti?

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Odlikuje se vrijednim močvarnim i poplavnim staništima koja spadaju među najugroženija, a ujedno i najvrjednija za ptice i ostalu biološku raznolikost. Vransko jezero je, uz deltu Neretve, jedino preostalo veliko močvarno područje u sredozemnom dijelu Hrvatske te kao takvo velikom broju ptica pruža mjesto za odmor, hranjenje, gniježđenje i zimovanje. Upravo iz tog razloga, sjeverni dio jezera proglašen je posebnim ornitološkim rezervatom još 1983. godine. Na njegovom je području tijekom godina zabilježena čak 261 vrsta, što čini oko 65 % vrsta ptica koje su do sad zabilježene u Hrvatskoj. Vransko jezero s okolnim područjem proglašeno je 1999. godine Parkom prirode i obuhvaća ukupnu površinu od 57 km². Od 2013. godine uvršteno je i na Ramsarsku listu svjetski važnih močvarnih staništa, kao najveće prirodno, stalno vodeno tijelo u Hrvatskoj.
Zaštitni znak Parka je čaplja danguba. Mali vranac je u Hrvatskoj kritično ugrožena vrsta, čija se gnijezdeća populacija počinje ponovo okupljati devedestih godina i to upravo na Vranskom jezeru. A tu je još cijeli niz ugroženih vrsta.

 

 

(Ne)pomirljive strane

Kako kaže Katičin, svijest o zaštiti priode i močvarnim staništima je u zadnjih dvadeset godina narasla na zavidnu razinu.
- Samo, to treba pratiti i odgovarajuća infrastruktura za posjećivanje Parka i edukaciju te suradnja s lokalnom zajednicom u smislu ekološke proizvodnje hrane. Jedan od najvećih izazova nam je pomiriti neke prirodno suprostavljene strane. Na primjer, ptice napadaju kulture koje lokalni proizvođači sade od pamtivjeka. Naša je misija da poljoprivrednici ovdje ostaju, štoviše, da njihova hrana bude što prirodnija i cjenjenija, a da u isto vrijeme podržavaju i razumiju zaštitu ptica i močvarnih staništa te da ne zagađuje njivu na kojoj sadi. Ne možemo štiti ništa, ako nemamo podršku lokalnog stanovništva za koje želimo da ovdje ostane i što bolje živi, ističe Katičin.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno