Cijena nasilja od tisuću do pedeset tisuća kuna

Osoba koja je žrtva, može biti izložena različitim oblicima nasilja – fizičkom, psihičkom, spolnom, ali i ekonomskom nasilju. Radi se o situacijama kada je žena koja nije zaposlena u potpunosti ovisna o svom bračnom drugu. Izložena ekonomskoj vrsti nasilja boji se da ne bi ostala bez sredstava za život te u strahu za vlastitu egzistenciju ne poduzima mjere prijavljivanja i zaštite, kaže Radelj, pravnik u Obiteljskom centru Zadarske županije

Na problematiku nasilja u obitelji posljednjih se godina upozorava sve više. U senzibiliziranju javnosti o ovom problemu u društvu osobito veliku ulogu imaju organizacije, savjetovališta i institucije koje se bave sustavnim pomaganjem žrtvama nasilja. A učinkovitija zaštita žrtava, kao i oštro kažnjavanje nasilnika, namjera je novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Uvođenje kategorije ekonomskog nasilja te novčane kazne za one koji su uočili, a nisu prijavili nasilje, neke su od zakonskih novina, tumači Romano Radelj, stručni radnik – pravnik u Obiteljskom centru Zadarske Županije.
Ekonomsko nasilje
– Već postojeći zakon iz 2003. godine pokazao je svoju učinkovitost jer je istraživanjima utvrđen osjetan pad ovih delikata. No, ipak se ukazala potreba za određenim korekcijama, pa je stoga osnovni motiv donošenja izmijenjenog zakona bio – što je više moguće uključiti prevenciju, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji primjenom odgovarajućih mjera prema počiniteljima kao i ublažavanje posljedica i pružanje pomoći žrtvama, ističe Radelj, navodeći kako je u izmjenama zakona došlo do točnih opisa, odnosno formuliranja samog delikta nasilja te se uvodi jedan specifičan oblik nasilja, a to je ekonomsko nasilje.
– Osoba koja je žrtva, može biti izložena različitim oblicima nasilja – fizičkom, psihičkom, spolnom, ali i ekonomskom nasilju. Radi se o situacijama kada je žena koja nije zaposlena u potpunosti ovisna o svom bračnom drugu. Izložena ekonomskoj vrsti nasilja boji se da ne bi ostala bez sredstava za život te u strahu za vlastitu egzistenciju ne poduzima mjere prijavljivanja i zaštite, kaže Radelj, napominjući da novine zakona prati i pooštrenje cijelog niza sankcija prema počinitelju. Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi ranije nije mogla biti dulja od godine dana, sada je taj rok produžen. Produženo je i vrijeme trajanja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana nasilnika, a u prekršajnim odredbama, pojašnjava Radelj, član obitelji koji počini nasilje kaznit će se novčanom kaznom, od čega je najniža ona od 1.000 kuna, ili kaznom zatvora do 90 dana. Najviša novčana kazna za nasilje u obitelji iznosi 50 tisuća kuna.
Propisana je obveza da se svi predmeti vezani uz obiteljsko nasilje na sudovima žurno rješavaju. Uvedena je i odredba prema kojoj službe socijalne skrbi i zdravstvene ustanove te druga nadležna tijela moraju policiji ili tužiteljstvu prijaviti nasilje za koje doznaju da se dogodilo, a također, uvode se i novčane kazne za sve koji su uočili, a nisu prijavili nasilje.
Kažnjivo i neprijavljivanje
– Generalna je zakonska obveza svake osobe da po saznanju o postojanju određenog kaznenoga djela to prijavi nadležnome tijelu. U tom smislu i u ovom zakonu uvode se odredbe koje za neprijavljivanje ovakvog kaznenog djela povlače sankcije. Na delikte nasilja, koji mogu utjecati na stvaranje niza dodatnih problema, društvo mora biti posebno osjetljivo, a na ovaj način, na tragu smo dostignuća europskoga zakonodavstva, kaže Radelj, zaključujući kako postojanje kaznene odredbe već samo po sebi može biti djelotvorno.
Da će novi zakon pružiti veću zaštitu žrtvama nasilja, nada se i Dario Vučenović, ravnatelj Obiteljskoga savjetovališta Zadarske županije. Zakoni, naime, kako ističe, nisu loši, no važno je da se provode, a ne da se pred slučajevima nasilja zatvaraju oči.
– Velik dio ljudi, nažalost, misli da je nasilničko ponašanje normalno i trpe ga. Imali smo slučajeva da čak i žene koje su došle prijaviti nasilje od toga na kraju ipak odustanu. Vjerojatno su se pomirile živjeti s time, žele zaštititi djecu i supruga kojem ne žele stvarati probleme. Upravo stoga je vrlo važno osvijestiti ljude, upozoriti ih da se protiv nasilja treba boriti i uputiti ih na to koja su njihova prava, ističe Vučenović te dodaje da u tom smjeru, a već u cilju prevencije, treba reagirati i educirati građane, jer nasilje u obitelji može kasnije kulminirati i brojnim drugim problemima, počevši od nasilja u školi, među djecom pa sve do problema ovisnosti.