Poličnik (Aluflexpack) - preko 40 posto županijskog izvoza

Slika korisnika admin
aluflexpack_7
Zvonko KUCELIN
Aluflexpack je ostavio iza sebe sve ostale izvoznike u Zadarskoj županiji za navjerojatne postotke

U Republici Hrvatskoj prvih devet mjeseci, kada je u pitanju robni izvoz, protječu naizgled briljantno. Naime, u tom je vremenu u 2009. godini izvezeno roba u vrijednosti 41.189.304.000 kuna, a ove godine 46,7 milijardi, što je rast od 13,5 posto i to je najpozitivniji statistički pokazatelj u Hrvatskoj koji debelo nadmašuje sve iole pozitivno, a usporedbi s prosjekom gospodarskih statistika koje su dominantno u minusima, izgleda fantastično. Istovremeno je lanjski uvoz roba u istom periodu od 84 milijarde smanjen na 81 milijardu, odnosno pao je za 3,6 posto.

 Kriza, a ne otrežnjavanje

 Nažalost, nije riječ o tome da je hrvatsko gospodarstvo krenulo putem kojim svi priželjkujemo - da bude proizvodno i izvozno, već je i to u velikoj mjeri rezultat recesije. Naime, naši proizvođači izvoze jer moraju, jer su domaći kupci poklekli pa je plasman k izvozu nužda. Isto tako uvoz je smanjen zbog iste nemoći domaćih kupaca kao i zastoja u investicijama i ulaganjima zbog čega su pale i potrebe za stranim robama. Najjednostavnije je to, recimo, projicirati kroz pitanje automobila u čemu smo nekad uvozili i prodavali nevjerojatne količine stranih automobila, da bi sada prodavatelji trpjeli krizu već druge godine, a prodaja ekstremno pala.

U takvim hrvatskim prosječnim prilikama Zadarska županija nije se posebno isticala jer u robnom izvozu i ne predstavlja neku veličinu. Ističe se jedino u činjenici da je oduvijek bila daleko pozitivnija u saldu izvoza i uvoza od Hrvatske kao cjeline. Naime, ovdje je izvoz relativno malen, ali je pokrivenost uvoza izvozom uvijek iznad 80, a često i preko sto posto. Hrvatska pak i s ovakvim pokazateljima rasta izvoza, a pada uvoza već drugu godinu zaredom tek prelazi pokrivenost uvoz izvozom od 50-ak posto. Konkretno znači da se ovdašnji gospodarstvenici baš i ne bogate na standardnoj hrvatskoj gospodarskoj politici - uvoz i prodaja. Ali i da u većoj mjeri doprinose stabilnosti Hrvatske od prosjeka predvođenog Zagrebom kao nedostižnim uvoznikom s katastrofalnim vanjskotrgovinskim saldom.

Zadarska županija nejaka, ali pozitivna

 U ovom trenutku Zadarska županija dosegnula je 762 milijuna kuna izvoza prema 796 lani te je ovdje izvoz smanjen za 4,2 posto suprotno kretanjima u najvećem dijelu županija u zemlji u kojima je izvoz rastao, nekima i iznimno znatno. Istovremeno ovdašnje tvrtke uvezle su roba u vrijednosti 758 milijuna kuna naspram lanjskih 770 milijuna, što znači da je i uvoz pao za 1,6 posto. Ono što smo prvotno konstatirali je da je Zadarska županija u ovom trenutku neto izvoznik, odnosno simbolično za četiri milijuna kuna je više robe izvezla nego uvezla. Kazali smo kako je sadašnji hrvatski saldo negativan za otprilike 34 milijarde kuna koliko smo više roba uvezli nego izvezli. I kazali smo stanje Zagreba koji je uvezao robe za 48 milijardi kuna, od 80 ukupno uvezenih u zemlji, dok je izvezao 16,5 od 47 milijardi. Odnosno uvozno izvozna bilanca Zagreba negativna je za preko 31 milijardu kuna od 34 koliko je ukupni negativni saldo zemlje. Dakle, gospodarstvo Zagreba kruna je hrvatskog gospodarstva u svemu pa je tako ono predvodnik uvozničko trgovačkog lobija.

Izraženo u eurima Zadarska je županija u izvozu blago preko 100, odnosno na 105 milijuna eura, dok je u uvozu na 104,5 milijuna eura.

 Zadarska županija nije u trenutačnoj igri oko rasta izvoza u zemlji značajna. Štoviše, broj županija čiji izvoz ne prelazi milijardu kuna simboličan je. Odraz je slabe zastupljenosti industrije, odnosno proizvodnje uopće na ovom području. Otkriva i najveću rak-ranu ovdašnjeg gospodarstva i nužnu potrebu - reindustrijalizacije. Pokazatelji nekoliko općina poput Poličnika i Stankovaca naznačuju moguće pravce - dakle, otvaranje poslovnih zona i pokušaj privlačenja investitora koji bi ulagali u proizvodnju. U Zadarskom slučaju to je moguće kroz poslovnu zonu Crbo, isključivo njenim otvaranjem i stavljanjem na prvo mjesto u svim ovdašnjim planovima, što se ne događa. Također nuđenjem minimalnih cijene zamljišta ili naknada za sve proizvodne pogone, ali i nedopuštanje mešetarima sa zemljištem da uzmu i ovaj posao, odnosno onemogućavanje maskiranja trgovaca u kvaziproizvođače. No o tom potom.

 IZVOZ PO GRADOVIMA I OPĆINAMA

Izvoz po gradovima i općinama u Zadarskoj županiji iskazat ćemo u eurima. Lavovski dio sveg izvoza ove županije odrađuje Općina Poličnik prvenstveno kroz mjesto Murvicu gdje je sjedište Aluflexpacka sljednika Filijaplasta. Tamošnji je izvoz iznosio 41,7 milijuna eura i segnuo je, dakle, preko 40 posto ukupnog izvoza Zadarske županije. Bilježe rast od čak 21,4 posto. Na stranu što je Aluflexpack i najveći uvoznik (oko 35 milijuna eura) oni ostaju jedini "kapitalac" među zadarskim izvoznicima.

Koliki je nesrazmjer između njih i svih ostalih najbolje se vidi po tome što je sljedeća lokalna samouprava u izvozu Zadar sa svega 16,15 milijuna eura uz zastrašujući pad izvoza od čak 35 posto. No tu u stvari vlada jagma za drugoplasiranog jer tik do Zadra su Kali sa 15,4 milijuna eura uz simboličan rast od 1,6 posto, odnosno Benkovac sa 14,5 milijuna eura i fenomenalan rast od 46 posto.

 U "tramakama" oko mari Tune Zadar je nešto izgubio, a Kali nešto dobile, ali to bitno ne obrazlaže toliki pad Zadra osim općom stagnacijom izvoznog gospodarstva. Kada je Benkovac u pitanju, onda je ovo velika pobjeda prije svega Metalnog lijeva TCG-a jer moramo znati da je Benkovac izgubio Ostreu koja je prešla u Stankovce u poslovnu zonu, a TCG trpio udar krize autoindustrije, a ostali pogoni za soljenje inčuna u Benkovcu također pad proizvodnje i plasmana. Sada se stvari za Benkovac dobro razvijaju, iako će im Ostrea nedostajati. Spomenuta preinaka, odnosno premještanje Ostree krivac je da je sljedeće izvozno mjesto u Zadarskoj županiji pripalo Stankovcima za oko 5,4,6 naspram lanjskih 5,55 milijuna eura, uz simboličan pad od 1,8 posto u plasmanu. On ne odražava realan pad u ulovu i otkupu inčuna iz razloga ranije stvorenih zaliha. Sa 2,7 milijuna eura izvoza slijede Pakoštane s DalMarom i rastom od osam posto. Biograd ima svega 1,9 milijuna eura izvoza s osnova preseljenja Jadran Tune no do preseljenja je očito došlo u najveće nevrijeme za tunaše jer statistika kaže da je ovo svega četvrtina i manje od lanjskog plasmana od gotovo 7,5 milijuna eura. Vjerojatno je plasman ribe općenito tune napose temeljni razlog pada Zadarske županije u izvozu. Navodno se neke stvari mijenjaju s rastom cijena u Japanu (bolje rečeno rastom tečaja jena), ali je sve to nedovoljno i zlatno doba uzgoja tuna propalo je i najvjerojatnije se neće vratiti. Naši su ribari čak tražili isključenje iz ICCAT-a Međunarodno organizacije za zaštitu atlantske tune, tvrdnjama da je kvota besmislena jer da tuna ima i da čak plaše malu plavu ribu. No svijet to vjerojatno neće prihvatiti, a Hrvatska ne može izaći iz ovakve organizacije. Istovremeno sjetimo se da je kvota dopuštenog izlova tune sa preko 1.000 smanjena na oko 390 tona. Konačno 1,6 milijuna eura izvoza, i to prepolovljenog ima Gračac s pogonom za soljenje inčuna. Zemunik Donji, vašem autoru nepoznat je razlog, ima statistički neiskaziv rast prihoda od izvoza te je sa 1,6 milijuna eura pretekao neke sredine. Analiza ukazuje na tvrtku Pilot Trainining Network koja se i probila među najznačajnije izvoznike na području Zadarske županije. No naziv ako i ono što nalazimo po internetskim portalima kazali bi da se radi o školi za obuku pilota, što je teško povezati s robnim izvozom. Ostalo su manje bitni izvoznici. Kao što je i proizvodnja u većini zanemariva.

 IZVOZNICI TRAŽE KAPITALNO JAČANJE HBOR-a

 Udruga Hrvatski izvoznici (HIZ) traži od države dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kako bi mogla izvoznicima odobravati povoljnije kredite, rekao je predsjednik HIZ-a Darinko Bago na konferenciji HIZ-a o položaju hrvatskog izvoza u 2011. godini.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno