Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Djeca siromašnih ne idu studirati

09.11.2011. 23:00
Djeca siromašnih ne idu studirati


Ljudi rođeni u siromašnijim i manje obrazovanim obiteljima nemaju jednake šanse za uspjeh kao oni iz bogatijih i obrazovanijih. Studiraju uglavnom djeca iz bogatijih obitelji, a napredovanje siromašnijih na društvenoj ljestvici u Hrvatskoj je otežano, pokazalo je istraživanje koje je u posljednja dva mjeseca provela agencija Hendal za časopis Banka, u sklopu projekta Nacionalni indeks sreće.
– Primjerice, više od 40 posto hrvatskih studenata imaju roditelje s višim ili visokim obrazovanjem, a samo četiri posto studenata su djeca roditelja s osnovnom školom ili bez nje. To znači da hrvatsko društvo ima ograničenu socijalnu pokretljivost i ne nudi jednake šanse svim građanima, ocijenila je Marina Ralašić, izvršna direktorica časopisa.
Nacionalni ideks sreće u Hrvatskoj trenutačno iznosi 63 boda, na ljestvici od mogućih stotinu, pri čemu visokoobrazovani ljudi imaju znatno viši osjećaj zadovoljstva od onih sa srednjom ili osnovnom školom. Tim rezultatima nije iznenađena Dunja Potočnik, stručnjak za socijalnu mobilnost, koja tvrdi da “u Hrvatskoj više obrazovanje u prosjeku znači i bolji život”.
– Studenti koji dolaze iz siromašnih i slabije obrazovanih obitelji daleko bolje uče i više “grizu” od bogatijih. No, mi smo im otežali situaciju jer moraju raditi da bi mogli studirati, upozorio je Mislav Ante Omazić, profesor s Ekonomskog fakulteta, misleći na školarine i druge rastuće troškove.
Jačanje socijalne pokretljivosti jedan je od ključnih zadataka nove vlade, smatra Marina Relašić, napominjući da jednakost šansi za sve građane ima ne samo moralno, nego i ekonomsko značenje.
Profesor Žarko Puhovski, pak, smatra da veće obrazovanje pojedinaca ne znači njihovo veće zadovoljstvo životom.
– Nitko me ne može uvjeriti da je obrazovanje povezano sa zadovoljstvom. Uspjeh nije vezan uz sreću, ni sreća uz uspjeh, kazao je Puhovski, tvrdeći da rezultate tog istraživanja treba uzeti s rezervom. Visoko obrazovanje u Hrvatskoj ima 18 posto stanovnika, što je osjetno niže od prosječnih 30 posto u članicama Europske unije.