Kreativnost se ne razvija - ona se njeguje

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN
S vremena na vrijeme obucite cipele dvogodišnjaka i promislite biste li željeli da se i vaši roditelji ponašaju upravo tako.

Ukoliko ste ikad krenuli istraživati temu kreativnosti kod djece, na hrvatskim internet stranicama mogli ste dobiti uglavnom jedino upute o njezinom „razvijanju", aludirajući da je kreativnost po rođenju nešto nepostojeće ili nerazvijeno.

Pa tako pojedini autori tvrde da se „kao i vožnja biciklom, sviranje ili pisanje kreativnost može učiti i razvijati". Situacija je, kao i uvijek, negdje na sredini.

Naslijeđe vs. okolina debata je koja je odavno prisutna kada su u pitanju brojni aspekti ljudske ličnosti, no taj odnos možda najbolje zaključuje Matt Ridley u svom djelu "Sebični gen" zaključujući kako "Odgoj ovisi o genima, a geni ovise o odgoju".

Jedno bez drugog ne ide, pa tako niti se kreativnost ne može stvoriti. Jer, ona je oduvijek dio nas. Može se i razvijati kako brojni tvrde, ukoliko je tijekom života bila (odgojem i životnim prilikama) zatomljivana, no kada su u pitanju djeca, kreativnost je prisutna od prvog dana njihovog rođenja. Prema tome ona se može jedino - njegovati.

Već u prvim kontaktima s majkom dijete jako dobro zna sve svoje potrebe; za hranom, nježnošću, snom ili nečim četvrtim. A zna i pokazati kada mu potrebe nisu zadovoljene - kad je gladno, a kad nije. Ono jako dobro opaža i svijet oko sebe, ali se i kreativno prilagođava  nailazeći na nove situacije koje traže prilagodbu. Ukratko, ono koristi sve svoje resurse kako bi opstalo u svijetu i uvjetima koji su mu dani.

Ukoliko ćemo se osvrnuti na samu definiciju - kreativno razmišljanje predstavlja sposobnost originalnog i različitog promišljanja i razrade ideja. Sama kreativnost, odnosi se na kreaciju, odnosno stvaranje nečeg novog, bila to misao, ideja ili fizički objekt.

A upravo ovo potonje najčešće je prisutno kada roditelji (ili odgojitelji) kod djeteta nastoje „razviti kreativnost". Bojanke, flomasteri, ljepila, tempere, glina... samo su dio šarolikog repertoara kojih se potiče djetetova kreativnost. Tu je i stvaranje u plesu, sviranju... Što god je opipljivo i opće prihvaćeno u društvu.

Ipak, kada je u pitanju njegovanje kreativnosti ona se odvija na nekim drugim razinama i u nekim drugim odnosima - njegovanjem djetetove osobnosti i potreba. Već od prvih mjeseci našeg života uči nas se kada spavati, kada jesti, što se smije, a što ne smije.. A kreativnost je sposobnost koja zazire od rigidnih pravila i okvira. Ona je spontana, poštovana i možda malo usmjeravana. I ukoliko joj se nešto od ovog uskraćuje, vrlo lako iščezava.

Proces radoznalog učenja i spoznavanja odgovora na pitanja poput „tko su ovi ljudi oko mene?" i „Na kakav sam ja to svijet dospio" nešto je što bi trebalo biti dostupno svakom. A pravila kreativna, isto kao i ciljevi zbog kojih su postavljena.

Zato, bez obzira na društvena očekivanja i norme o tome što je ispravno, prihvaćeno ili "dobro", s vremena na vrijeme obucite cipele dvogodišnjaka i promislite biste li željeli da se i vaši roditelji ponašaju upravo tako.

Pravila za "što manje pravila"

Kada je u pitanju kreativnost, pravila su ono što bi trebalo svesti na najmanju moguću mjeru. Ali kada su u pitanju odrasli, nakon dugogodišnje prilagodbe društvenim pravilima, naposljetku jedino pravila i ostaju. Pa ih stoga evo par:

-Poštujte svoje dijete i imajte povjerenja u njega

-Zanimajte se. Tko je ovaj mali čovjek? Kakav je?

-Slušajte ga što govori. Neopterećeni dvogodišnjak ima puno autentičniju percepciju svijeta od odraslog čovjeka (već dobrano ukalupljenog u teško promjenjive obrasce). Istina, vi imate iskustvo, ali i njegova slika svijeta može pružiti pokoje otkriće.

-Zadovoljite njegove potrebe. Želje saslušajte, ostvarite ako možete. Ali i želite.

-Na kraju, poštujte sami sebe i svoje potrebe. Autentičnost se ne njeguje kroz priču već kroz djela. A i vaše dijete ne uči slušanjem, već gledanjem i isprobavanjem.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno