Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi

Cilj modela kapitalnih ulaganja je unapređenje uvjeta proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima. O značenju investicijske potpore rečeno je kako su to nepovratna sredstva iz Državnog proračuna RH kojima Ministarstvo sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti jednostavnih i složenih investicija u poljoprivredi i ribarstvu
Model kapitalnih ulaganja, prezentacija zaštitnih sredstava, ponuda sorata mađarskog povrtlarskog instituta te mikrobiološki poboljšivači tla, bile su teme edukativnog stručnog predavanja u Biogradu. Ovo predavanje organizirao je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga proizvođača povrća Zadarske županije, dok su predavači bili stručni ljudi iz pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje.
Investicijske potpore
Tako je, primjerice, o modelu kapitalnih ulaganja govorio Miroslav Andrić dipl. inž. agr. i voditelj biogradske ispostave HZPPS, odjela Zadarske županije. Kako je ovom prilikom kazao, model kapitalnih ulaganja isti je za područje čitave države, a sačinilo ga je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s Ravnateljstvom za tržišnu potporu u poljoprivredi, Odjelom za nacionalnu strukturnu potporu. Cilj modela kapitalnih ulaganja je unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe. O značenju investicijske potpore rečeno je kako su to nepovratna sredstva iz Državnog proračuna RH, kojima Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti jednostavnih i složenih investicija u poljoprivredi i ribarstvu. Odgovarajući na pitanje tko može ostvariti investicijsku potporu inž. Andrić je kazao da je to svaka pravna ili fizička osoba ako ima komercijalno poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te ako je korisnik povlastice za uzgoj i povlastice za gospodarski ribolov.
Govoreći o vrstama ulaganja za koje se odobrava investicijska potpora naglasio je da su to dvije osnovne skupine. Prva takozvane jednostavne investicije i druga skupina složene investicije. U ovu prvu spadaju nabava uzgojno valjanih rasplodnih grla u stočarstvu, matičnih riba za uzgojno-selekcijski rad u akvakulturi, investicije u višegodišnje nasade te izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu.
Pomoć Savjetodavne službe
Nabava ribarskih plovila te nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu i ribarstvo, također je dio ove investicije, kao i ugradnja rashladnih uređaja na vozilima za prijevoz voća, povrća i riba. U jednostavne investicije ubraja se još i izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za uskladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe kao i kupnja privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva.
Ona druga skupina takozvanih složenih investicija obuhvaća razne operativne programe razvitka, primjerice, govedarske ili svinjogojske proizvodnje, podizanja trajnih nasada te operativne programe za razvoj povrćarstva i cvjećarstva u RH. Bilo je riječi o dopuštenim troškovima za kapitalna ulaganja prve ili druge skupine te onima koji nisu dopušteni. Kome se trebaju podnijeti zahtjevi i koji su najniži i koji najviši iznosi investicijske potpore. Tako je primjerice rečeno kako udio investicijske potpore može iznositi do 40 % od ukupne vrijednosti za investicije iz prve skupine te 50% vrijednosti od ukupne vrijednosti za investicije druge skupine.
– Najviši iznos IP po korisniku u kalendarskoj godini za investicije prve skupine iznosi 500.000,00 kuna. Najniži iznos investicije iz prve skupine koji se može odobriti kao investicijska potpora jest 40.000,00 kuna. Najviši iznos za investicije druge skupine utvrđuje se po pojedinom projektu, a iznosi 3.500.000,00 kuna, kazao je Andrić uz napomenu da se za sve detalje i pojedinosti svi zainteresirani mogu obratiti u Savjetodavnu službu koja će im rado pojasniti i pomoći.
Nakon toga predavači Slavko Nikolić dipl. inž. agr. predstavio je poljoprivrednicima nova zaštitna sredstva u povrćarstvu, a dipl inž. Leopold Đuričin govorio je o ponudi sorata mađarskog povrtlarskog instituta i orezivanju paprike te mikrobiološkom poboljšivaču tla i stimulansa rasta. Sve spomenute teme bile su zanimljive biogradskim poljoprivrednicima pa je nakon predavanja bilo dosta upita o detaljima svih triju prezentiranih tema.