Najvinarskiji u županiji i najekološkiji u Hrvatskoj

Nadin je posebno interesantan jer ima, što je rijetkost u Dalmaciji, 320 hektara vinograda na svome području, što predstavlja najveću proizvodnu površinu u jednom komadu u Dalmaciji
Druga degustacija nadinskih vina i maslinovog ulja, održana jučer ispred Osnovne škole u Nadinu potvrdila je sve bolji razvoj iznimnih poljoprivrednih potencijala ovog ravnokotarskog mjesta u sastavu Grada Benkovca.
– Ovo je druga degustacija vina i maslinovih ulja za mještane, odnosno proizvođače za samo mjesto Nadin. Nadin je pritom posebno interesantan jer ima, što je rijetkost u Dalmaciji, 320 hektara vinograda na svome području, što predstavlja najveću proizvodnu površinu u jednom komadu u Dalmaciji. Ove godine prvi put se uz degustaciju održao i još jedan događaj, a to je dodjela certifikata, odnosno potvrdnica za ekološku proizvodnju, kazao je pročelnik Odjela za gospodarstvo Grada Benkovca, Željko Katuša, koji otkriva još jednu zanimljivost.
Osamdeset hektara ekoloških vinograda
– U Hrvatskoj sveukupno ima oko tristo hektara vinograda u ekološkoj proizvodnji, od čega se sto hektara, dakle trećina, nalazi u Zadarskoj županiji, a od tih stotinu hektara, osamdeset je u mjestu Nadin, istaknuo je Katuša, koji očekuje da će se broj ekoloških proizvođača u Nadinu i dalje povećavati, što znači i sve veći obujam ove manifestacije. Također je podsjetio kako je nekad jedino vino kao simbol Benkovca bio benkovački rose, dok danas ovaj kraj posjeduje deset do dvadeset vina koja se mogu nositi s vinima iz svih krajeva Lijepe naše .
– Prema svim parametrima, Nadin je najekološkije mjesto u Hrvatskoj, a u okvirima naše županije i najvinarskije i najekološkije, ustvrdio je Željko Katuša.
– Na području naše županije velik dio najpoznatijih vinara je upravo iz Nadina. Ne treba čuditi, jer tu je i Nadinsko polje i vinogradi. Ovo je već druga godina i može se reći da su u Nadinu krenuli stopama Polače i Stankovaca, ali na lokalnoj razini.
Ocjenjivači ulja i vina
Dakle, oni su se htjeli natjecati u svojoj lokalnoj sredini, da se ocjenjuje tko ima bolje ulje i vino. Dobro je pravilo koje vrijedi da se oni koji su skupili već dosta medalja ne natječu, da ne bude nekakva nelojalna konkurencija. To znači, natječu se samo oni koji nisu već bili na nekom natjecanju i osvajali zlatne medalje, kaže Ivica Kostović, koji je sudjelovao u radu ocjenjivačkih komisija ulja i vina.
– Bila su četiri bijela vina na ocjenjivanju i četrnaest crnih vina. Mogu reći s obzirom da sam i lani bio u ocjenjivačkom sudu, da se kvaliteta bitno podigla, posebice crnih vina, što znači da su se ljudi možda ugledali na svoje mještane koji već imaju pregršt medalja na natjecanjima, bilo tu lokalnim ili na Sabatini koja je ipak malo šira, za Dalmaciju. Od ulja moja ekipa, Udruga “Olea” senzorskih analitičara maslinovog ulja, je ocjenjivala sedam uzoraka. Ocijenili smo kako svih tih sedam spadaju u gornji rang kvalitete. Samo dva su bila djevičanska, a ostala su bila ekstradjevičanska. Ulja su dobra, ali uvijek mogu biti i bolja, rekao je Kostović.
Rad ocjenjivačke komisije za vino vodio je dipl. ing. Zvonimir Vlatković, zatim dipl. ing. Nikolina Paleka, mr. sc. Josip Ražov, dipl. ing. Ivica Kostović, dipl. ing. Denis Rako i dipl. ing. Gojko Kasap. Ulja je ocjenjivala Udruga senzorskih analitičara maslinovog ulja “Olea” koju je vodila voditeljica panela, profesorica u Poljoprivrednoj školi, Anastazija Milardović.
Bila bistra, crne kupaže jako dobre
Kad je riječ o vinima, dipl. ing. Zvonimir Vlatković, predsjednik ocjenjivačke komisije za vina, kaže kako je bilo dostavljeno devetnaest vina, četiri bijela i petnaest crnih što je manje u odnosu na prošlu godinu.
– No s obzirom na kakvoću i kvalitetu oni su se pokazali jako dobri. Bijela vina su bila bistra, već po vanjskom izgledu i organoleptici, jako dobra. Šteta samo što ih je bilo malo, a za crna vina mogu reći da od njih petnaest samo su dva odbačena i jedno je lošije prošlo. Crna vina u monosortnim vinima, kao što su posebno syrah i merlot, još nisu dala svoj potencijal ali će ga pokazati kasnije. Međutim, kupaže su se jako dobro stabilizirale, otvorile se, znači da su po vanjskom izgledu bistra vina, organoleptika je jako zadovoljavajuća, puno je sekundarnih sastojaka, a mislim da će oni u daljnjim mjesecima samo dobiti na svom dozrijevanju i stabilizaciji, ističe Zvonimir Vlatković koji je utvrdio nedvojbeni pomak u kakavoći vina u odnosu na prošlu godinu.
– Ova vina su nas ugodno iznenadila. To znači da su ljudi poduzeli i u tehničkom i tehnološkom smislu one prave mjere koje su morali poduzeti. U prvom redu zdravo grožđe, prerada obavljena na vrijeme, zatim pretoci, dodavanje vinobrana i korištenje kvasaca, dalo je svoj rezultat. Tako da možemo reći da Nadinjani vole struku, vole slušati i pokazuju napredak. Zato se zahvaljujem svim ljudima koji su smogli hrabrosti da se testiraju, na dobrome su putu i sudionici ovogodišnje manifestacije mogu slobodno ići i na druge manifestacije.
Došli i istarski Nadinjani
Uzvanike u šatoru pokraj Osnovne škole u Nadinu pozdravio je i predsjednik Mjesnog odbora Nadina, Šime Odžaković koji je podsjetio da su danas slavni nadinski vinogradi još nedavno, tijekom Domovinskog rata bili zapušteni i uništeni.
– Svi moji sumještani znaju kako je težak posao bio podigunti ih i obnoviti, ali s godinama sve dolazi na svoje, a to se može reći i za današnja priznanja, krunu našega uspjeha, kazao je Odžaković.
U svom pozdravnom obraćanju dožupan, dr. sc. Đani Bunja podsjetio je da naša vina napreduju i da ih se može brendirati.
– Mi smo u Zadarskoj županiji odlučili, budući da smo ove godine dobili i vrhunska vina, učiniti više da se ta vina nađu i na stolovima naših ugostitelja, istaknuo je dožupan Bunja.
Posebni gosti u Nadinu bili su predstavnici Općine Medulin i mjesta Premantura predvođeni načelnikom Goranom Bujićem koji je podsjetio na povijesnu činjenicu, odnosno da današnji stanovnici tog dijela Istre potječu iz Nadina odakle je 1580. devet obitelji odselilo i osnovalo naselje Premanturu. Žitelji ove općine već su pomagali u obnovi razrušenog Nadina, a u današnjici će se pojačati kontakti i u području vinarstva i maslinarstva.
Tihomir Ivanov, predsjednik Udruge senzornih analitičara maslinovog ulja “Olea” govorio je o početcima te radu ove udruge.
Ulja bolja od otočnih
– Danas se događa pravi procvat na području maslinarstva u ovim našim krajevima, tako da su naši ravničarski krajevi postali uzor svima otočanima, naglasio je Ivanov.
U ime nadzorne ekološke stanice Agri-Biocet iz Omišlja, koja je nadležna za nadzor nad većinom od nadinskih eko površina, govorio je Ranko Tadić.
– Potrebno je proći tri godine, a svi su oni imali po šest nadzora da se dokažu da nisu heroinski ovisnici o kemijskim sredstvima, da tu nema pesticida, da tu nema herbicida i “cida-cida”, genocida, i cida nikakvog. To su sve pitomi i dobri ljudi koji svoju proizvodnju obavljaju u skladu s prirodom, a za to je trebalo biti strpljiv, naglasio je Tadić.
Potvrdnice je poljoprivrednicima podijelila Marija Ševar, načelnica Odjela za ekološku proizvodnju u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu koja je istaknula još jedan nadinski rekord, a to je da od 200 registriranih ekoloških vinogradara i vinara registriranih u RH, Nadinjani zauzimaju četvrtinu po hektaru.
Na koncu svečanog programa, voditelj Vedran Vinketa najavio je da će se nadinske degustacije ne samo nastaviti idućih godina nego i proširiti, na Zadarsku županiju a možda i šire, što je potvrdio i Željko Vrsaljko pozvavši svih da ustraju i zadrže eko znak koji su dobili.

NADINJANIMA DEVET, BILOJ VLAKI I ZAGREBU PO JEDNA POTVRDNICA

Na manifestaciji je uručeno osam vinogradarskih ekoloških potvrdnica koje su dobili: Keramičarsko-pećarski obrt – Tomislav Glavić, Električarsko instalaterski obrt “Egi” – Marko Glavić, vinarski obrt “Vina Vrsaljko” – Željko Vrsaljko, poljoprivredni obrt “Nadinski dvori” – Svemir Vrsaljko, OPG LJubo GLavić (voditelj Željko Glavić), OPG Katica Brkljača Benkovac (voditelj Božo Glavić), OPG Veselko Glavić, OPG LJubo Brzoja i OPG Mile Vrsaljko.
U Nadinu su potvrdnice dobili i “Povratak prirodi” d.o.o. Domagoja Šest iz Zagreba i Marica Jakoliš iz Bile Vlake.
Kako nam je kazao pokretač nadinske Degustacije, Tomislav Glavić, ove se potvrdnice odnose i na vinograd i na vino koje se iz njega proizvodi.
– Nekad nije bilo lako bilo gdje i bilo komu kazati da se bavite ekološkom proizvodnjom, a da vas taj odmah automatski ne proglasi da ne kažem kakvim. I kod nas u Nadinu je to išlo izuzetno teško, ali entuzijazam nas je vodio i nekako smo na krilima entuzijazma došli do današnjega dana i do ovih današnjih rezultata, rekao je predsjednik Udruge vinogradara i vinara Nadin, Željko Vrsaljko, podsjetivši da je ekološka proizvodnja u Nadinu počela prije dvanaest godina.
Nadinska dodjela eko potvrdnica nije bila prva samo u Nadinu, gradu Benkovcu ili Zadarskoj županiji, nego i u čitavoj Dalmaciji.

 DOBITNICI MEDALJA I DIPLOMA ZA NAJBOLJA ULJA I VINA

U kategoriji bijelih vina treće mjesto pripalo je Boži GLaviću za bijeli grenache, drugo mjesto Ivanu Vickoviću za maraštinum, a Božo Glavić je i prvak sa svojim chardonnayom.
Kod crnih vina trećeplasirani je Božo Glavić s merlotom, drugi je Ante Šestan Buljov sa syrahom, a prvo je mjesto osvojio Božo GLavić s kupažom syrah-merlot.
Izvan konkurencije dodijeljena je i nagrada za proizvod vino od maraške, Marijana Vrsaljka.
U konkurenciji maslinovih ulja na trećem je mjestu Ante Šestan Buljov, drugi je Dinko Glavić Vukas, a prva je Zdenka Glavić.
– Rezultat je to rada, truda, znoja i naravno ljubavi prema vinogradu, komentirao je proizvođač s najviše odličja, Božo Glavić.

 ZAKONODAVAC I STRUKA O EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI

Ekološku proizvodnju po kojoj je Nadin istaknuto mjesto ne samo u Zadarskoj županiji, nego i u čitavoj državi, ima i svoju zakonsku definiciju koja glasi:
“Poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima”.
IZ toga proizlazi da se u ekološkoj proizvodnji posebno nadziru ili posebno isključuju mineralna gnojiva i pesticidi (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati), poliklorirani bifenili, atrazinski herbicidi), teški metali i potencijalno toksični elementi (kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt, nikal, bakar, krom i cink, arsen, zlato, aluminij i dr.), biostimulatori (hormonski preparati i tireostatici), lijekovi (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini), nitrate i nitrite, sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na “konvencionalan” način te genetski modificirani organizmi (biljni i životinjski).