Da nije bilo plodova, ne bi bilo ni Dragulja

San svakog profesora je da piše u dnevnim novinama i da iznosi svoje znanje i znastvene spoznaje. Bila mi je velika čast kad sam od urednika priloga Plodovi zemlje i mora u Zadarskom listu Nedjeljka Jusupa dobio ponudu da pišem kolumnu, iz koje su na kraju nastale dvije knjige, rekao je autor Dragulja hrvatskog misira prof. dr. sci. Ante Kolega

Prvo predstavljanje upravo izišle monografije “Dragulji hrvatskog misira”, prof. dr. sci. Ante Kolege, održano je u svečanom okruženju zadarske Gradske lože pred mnogobrojnom publikom. O knjizi su ovom prigodom govorili mr. sc. Marijan Tomac, dr. sc. Zdravko Barać, prof. dr. sc. Ante Uglešić i urednik ovog izdanja dipl. novinar Nedjeljko Jusup koji je prvi pozdravio nazočne i vodio ih kroz program predstavljanja, istaknuvši odmah da je jučerašnji dan dan za pamćenje.
Nastanak Dragulja
-U Bruxellesu, hrvatski Veliki petak, tu vani na Trgu fešta “Zdravi i veseli bili, ekološku hranu jeli i pili”, a ovdje u Loži, pune ruke dragulja, dragulja hrvatskog misira, poručio je Jusup te podsjetio okupljene kako su nastali “Dragulji hrvatskog misira”:
– Profesora Kolegu, našega Bagu, kao i većina vas, poznam takoreći već 100 godina. Veliki domoljub, kronični zaljubljenik u Zadar, vatreni navijač naših košarkaša, agronom, znanstvenik, gušticir, čovjek od duha. Surađivati smo počeli prije osam godina pri pokretanju priloga “Plodovi zemlje i mora” koji je za cilj postavio povezati znanost, struku i proizvodnju. Predložio sam da piše kolumnu “Bagina prigovaranja”. Neka piše o svojoj viziji i strategiji hrvatskog poljodjelstva, ali na konkretnim primjerima iz Zadarske županije, kroz razgovor s običnim ljudima – ribarima i težacima i tako iz tjedna u tjedan. Kako su reakcije čitatelja bile dobre došao sam na ideju da bilo dobro sve te pripovjetke prikupiti, prirediti i objaviti kao knjigu ilustriranu fotografijama zadarskih fotografa. Zaintrigirali smo i mladog zadarskog nakladnika “Laureat” i tako je prije pet godina rođen “Hrvatski misir”. Knjiga je bila dobro prihvaćena i kod čitatelja i kod stručnjaka, što je bio dodatni poticaj za nove kolumne u “Plodovima”. Stvarala se građa za novu knjigu “Dragulji hrvatskog misira”, slična kao “Misir”, samo na nacionalnoj razini, kazao je Nedjeljko Jusup, dodavši kako prof. Kolega u ovoj novoj knjizi ukazuje na resurse, neiskorištene mogućnosti i pravce održivog razvitka, navlastito ruralnog prostora kao najvećeg hrvatskog blaga.
– Autor također daje i naputke kako obraditi neobrađeno, a riječ je o 600.000 ha neobrađenih oranica, kako proizvesti, doraditi, zaštititi i po isplativim cijenama prodati proizvode hrvatskih poljodjelaca i ribara, naglasio je Jusup, predavši potom riječ okorjelom agronomu mr. sc. Marijanu Tomcu, koji se osvrnuo na svoje prvo upoznavanje s prof. Kolegom koji mu je još kao studentu predavao predmet Tržište poljoprivrednih proizvoda.
Značaj ruralnog prostora
– Naša suradnja počela kada smo oboje radili na Agronomskom fakultetu, a nastavilo se zatim posljednjih nekoliko godina uz još veću suradnju i upoznavanje i susrete, što s dobrim, što s lošim stranama našeg ruralnog prostora, kazao je Tomac koji nije propustio ispričati niti anegdotu kako je prof. Kolega svojedobno uspio obveznicama zajma za ceste platiti večeru u Lisabonu.
– Prof. Kolega je vidio značaj ruralnog prostora. U kratkim pričama obogaćenom vrlo lijepim fotografijama naših vrsnih fotografa koji isto imaju kao i on, istančan ukus i istančano oko za ruralni prostor, sklopljeni su u jednu knjigu, a to je “Dragulji hrvatskog misira”. Hrvatski misir je prostor ugodnog i lijepog života. Malo je zemalja koje imaju svoj misir i Hrvatski se mogu njime ponositi, kazao je Tomac podsjetivši na povijesna presizanja za ovim našim misirom koji su htjeli i tuđe vlasti i nenarodni režimi, no danas je slobodan i od ovog dana i punopravni član Europske unije.
O knjizi je potom govorio ravnatelj Hrvatske poljoprivredne komore, dr. sc. Zdravko Barać, čestitavši odmah autoru na ovom, kako je kazao, vrijednom štivu u kojem je na slikovit, razumljiv, njemu svojstven način koji smo navikli već čitati u “Zadarskom listu”, opisao svo bogatstvo i raznovrsnost koju danas nudi hrvatska poljoprivreda.
Hrvatske izvorne pasmine
– Ono što me posebno veseli pa i impresionira, to je da se na jednako dojmljiv način opisuje i ono što često nazivamo konvencionalnom proizvodnjom, ali i onaj dio koji karakteriziramo kao izvornu, tradicionalnu proizvodnju, koju Kolega, iz broja u broj promiče u kolumni u kojoj redovito piše, kazao je Zdravko Barać, istaknuvši da su u knjizi na jako dobar način zastupljene hrvatske izvorne pasmine i buša i pramenka i hrvatska šarena koza:
– Hrvatske izvorne pasnime nisu opisane kako se inače opisuje pasmine, nego su uvijek povezane uz određenu životnu priču, određeno podneblje i ljude, koji su živi dokaz opstojnosti na tim prostorima, upravo zahvaljujući uzgoju tih pasmina. A te pasmine su dokaz naše upornosti da ih različitim projektima, metodama i programima sačuvamo i za neke buduće generacije, ustvrdio je dr. sc. Barać, izrazivši potpuno slaganje s idejom zastupljenom u knjizi da svaki autothoni hrvatski proizvod treba dobiti svoju znamku i nakon prepoznavanja na hrvatskom tržištu, zaštićen i upućen dalje, na tržišta Europe i svijeta.
Ravnatelj Barać je također izrazio zadovoljstvo što je u ovoj monografiji prepoznata važnost projekta znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”, nastao u sklopu programa potpore domaćoj proizvodnji mlijeka. O tome je okupljenima više trebala kazati Elvira Sterle, dopredsjednica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Zadar, koja nije uspjela stići zbog teškoća u prometu no, kako je nazočne obavijestio Nedjeljko Jusup uputila je okupljenima srdačne pozdrave i potporu projektu Hrvatskog misira.
Poticaj za razvoj
Iz Bruxellesa je, pak, na ovo prestavljanje stigao prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru koji je pristupivši ovoj temi na istinski arheološki način kazao:
– Kad je čovjek još živio nomadskim životom, hranu je doživljavao na sasvim drugačiji način. U pravom smislu ju je mogao doživjeti tek kad je počeo obrađivati zemlju, u neolitu, kada je otpočeo sjedilački način života i od tada hrana, a i poljoprivreda, dobivaju sasvim drugo značenje. Upravo ovom svojom knjigom, prof. Kolega je želio pokazati ono što hrana jest. Što ona jest na našim prostorima, istaknuo je prof. Uglešić kazavši da je u ovome radu autor nastavio koristiti svoj znanstveno-istraživački duh, istovremeno približivši tu stručnu tematiku laicima, što je često jedna od najtežih zadaća koje se pojavljuju ispred znanstvenih djelatnika.
– Način na koji je ova knjiga pisana i to što je prevedna na engleski jezik, da bude pristupačna svima onima koji će posjećivati ovu zemlju, jer skoro svi turisti koji dođu doživljavaju ovaj prostor i preko hrane, naglasio je rektor Uglešić podsjetivši da je prof. Kolega bio među prvima koji su tražili da se unutar zadarskog Sveučilišta pokrene studij koji će pomoći razvoju poljodjelstva i malih gospdoarstvenika, što je uz njegovu pomoć prije dvije godine i učinjeno. Prof. dr. Uglešić također se osvrnuo i na tematiku nekad čuvenog liburnskog ulja koje i danas živi u postupku tradicijske proizvodnje maslinovoga ulja o kojem se govori i u Koleginoj knjizi.
– Ova knjiga poticaj je svima onima koji smišljaju nove načine razvoja ovoga prostora, ovoga dragulja, što je i Zadar i naši otoci, i Ravni Kotari. Da postanu prepoznatljiv dio i brand našega turizma, našeg razvoja i svega općenito, ova je knjiga izvrstan poticaj za to i autoru od srca hvala, zaključio je prof. Uglešić.
Dragulji naš život
Podsjetivši nazočne da ničeg od toga ne bi bilo da nije bilo “Baginih prigovaranja”, njegovih kolumni u Plodovima zemlje i mora, Nedjeljko Jusup je pozvao i samog autora koji se također obratio okupljenima.
– Ovo je veliki dan za mene. Sretan sam što smo potpisali ovaj Ugovor s EU i jmislim da smo na dobrom putu i da će to ishodovati jako brzo razvoj, pokretanje svih snaga u nama i ćemo i na ovom planu poljodjelstva, ribarstva i turizma od kojeg možemo najbolje živjeti, biti od velike koristi, kazao je Ante Kolega koji je zahvalivši svojoj obitelji i svima koji su mu pomogli na realizaciji ovoga projekta i označivši sebe kao stanovnika triju gradova: Zagreba, Zadra i Kali, prisjetio se također i svog djetinjstva na otoku Molatu odakle potječe njegovo zanimanje za poljoprivredu i kasniji studij. Nakon godina rada najprije u proizvodnji, a potom na Agronomskom fakultetu, stigli su prije kojih osam godina novi izazovi, nastanak “Baginih prigovaranja”.
– San je svakog profesora da piše u dnevnim novinama, da komunicira s javnošću, da iznosi svoje znanje i znastvene spoznaje. Bila mi je velika čast kad sam dobio od urednika priloga Plodovi zemlje i mora u Zadarskom listu, Nedjeljka Jusupa ponudu da vodim kolumnu. To mi je bio izazov. I to je teška dužnost, teža nego predavati i pisati knjigu. Morate na sebe preuzeti ne samo onaj dio javnosti koji vas čita, nego i odgovornost. Ukazati ljudima na vlastita promišljanja ali koja se temelje na znhanstvenim spoznajama koje nisu od jučer, poručio je prof. Kolega osvrnuvši se na one dragulje o kojima govori u svojoj knjizi i konačno ustvrdio da je njihovo pravilno vrednovanje nešto od čega Hrvatska može živjeti:
– To je život Hrvata. Nije život Hrvata ući s kapitalom izvana i izvući kapital iz Hrvatske, nego da mi ovdje imamo kapital i bogatsvo koje mi sami možemo najbolje iskoristiti i to su ti naši dragulji, a to su naša obiteljska gospodarstva.

Uglešić: Kolega znanost približio ljudima

– Veliki nedostatak nas znanstvenika jest što se nismo približili puku. Mi se bavimo znanošću koja se većem dijelu javnosti čini apstraktna. Ima struka, kao što su poljodjelstvo i arheologija kojom se ja bavim, koje se mogu vrlo lako približiti ljudima. Većina znanstvenika nažalost ostaje samo u znanstvenim krugovima, a trebali bi se ugledati na Antu Kolegu. Njegova knjiga je jedan od primjera kako se znanost može približiti svakom čovjeku. Njegov pristup je odličan i treba biti iskren i reći da to ne može svatko napraviti, rekao je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sci. Ante Uglešić.

Bavčećić: Najispravniji način gledanja na hrvatske proizvode

– Knjiga “Dragulji hrvatskog misira” ima izuzetnu vrijednost jer ona ukazuje na vrijendosti hrvatskih proizvoda. Ona pokazuje najispravniji način gledanja na naše proizvode koji se postavlja pred proizvođače kao jedan imperativ. Onaj tko želi nešto proizvoditi pregledom ove knjige može se postaviti u vrijeme i prostor poljoprivrednog tržišta. Izuzetno je vrijedna što je prevedena i na engleski jezik te bi je vjerojatno trebalo ponuditi i van hrvatskih granica da se ljudi upoznaju s našim proizvodima, rekao je načelnik Odjela za ribarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Lav Bavčević.

Segarić: Izbjeći zamku hiperprodukcije

– Profesor Ante Kolega piše o hrvatskim autohtonim proizvodima i potrebom za njihovim očuvanjem. Njihovim očuvanjem jača se samopouzdanje hrvatskog naroda i njegova snaga. Kolega upozorava ljude da ne uđu u zamku hiperprodukcije. Samo kvalitetom naših autohtonih proizvoda možemo opstati. Takav proizvod treba plasirati na tržište po pristojnoj cjeni i za proizvođača i za potrošača, rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić.

Bobanović: Hvala profesoru Bagi

– U povijesti ima puno događanja, a najvrjednija su ona koja prepoznaju sadašnjost i što nam to donosi budućnost. Hvala doktoru Bagi koji prepoznao te detalje, iskrice našeg života, trude i muke, te ih prezentirao svima na jedan lijep, slikovito riječima opisan način. Ova knjiga šalje poruku da ipak treba gledati naprijed i prepoznati one koji to prvi vide, rekao je Rade Bobanović Sokol na jučerašnjem predstavljanju Kolegine knjige.

Poklonjeno sto knjiga

Tijekom jučerašnjeg predstavljanja podijeljeno je 100 primjeraka monografije Dragulji hrvatskog misira.
Nakladnik knjige je izdavačka kuća Laureat d.o.o. iz Zadra, autor teksta je prof. dr. sci. Ante Kolega, urednik knjige Nedjeljko Jusup, lekturu i korekturu je obavila Nada Vitas, prijevod na engleski jezik Iva Polić, a stručne recenzije napisali su prof. dr. sc. Tito Žimbrek, prof. dr. sc. Damir Kovačić i prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić. Dizajn knjige napravio je Arif Sitnica koji je i urednik fotografije. Za grafičku obradu zaslužan je Robert A. Škifić. Monografija je bogato ilustrirana s 450 fotografija čiji su autori Stipe Surać, Arif Sitnica, Marija Dejanović, Domagoj Kolega, Petar Jurica, Sisko Pula, Livio Černjul, Damir Škomrlj, Josip Leko, Nenad Reberšak, Marin Smolčić, Zvonko Kucelin, Nenad Marčina, Filip Brala, Adam Vidas, Sebastian Govorčin, Velimir Brkić, Andrej Perović, Ivan Jamičić, Vedran Sitnica, Ana Grgas, Ivana Burica, Jelica Farkaš, Ante Vidović, Maja Marinović, Marijan Tomac i Ljilana Wenzinger. Knjiga je tiskana u tiskari AKD Zagreb.