Nove spoznaje utemeljene na dokumentima i činjenicama

Ovo je okupljanje znanstvenika posebice dobrodošlo imaju li se na umu govori u brojnim našim medijima koji stvarnost mogu prikazati na različit način. Uvjeran sam da će skup polučiti niz novih spoznaja utemeljenih na dokumentima i činjenicama, poručio je rektor Uglešić

Jučer je na Sveučilištu u Zadru održan znanstveni skup “Sjeverna Dalmacija, južna Lika i Krbava u Domovinskom ratu – uzroci i posljedice”, u organizaciji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, te Odjela za povijest i Odjela za geografiju zadarskog sveučilišta. Svoje je radove na ovu temu predstavilo dvadeset izlagača među kojima su bili povjesničari, geografi i etnografi. Konačni rezultati ovog važnog ovogodišnjeg znanstvenog događanja bit će predstavljeni u, kako je to najavio prof. dr. sc. Josip Faričić, jedan od sudionika i organizatora skupa, dvojezičnom zborniku koji će biti poslan u sve značajnije svjetske knjižnice.
Na otvaranju skupa pozdravnim su se govorima sudionicima, organizatorima i publici, osim spomenutog profesora Faričića, obratili mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, dr. sc. Zlatko Begonja, ravnatelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i idejni začetnik skupa, te prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor zadarskog sveučilišta koji je događanje i službeno otvorio.
Skup o Tuđmanovoj ulozi u stvaranju Hrvatske
– Ovo je okupljanje znanstvenika posebice dobrodošlo imaju li se na umu govori u brojnim našim medijima koji stvarnost mogu prikazati na različit način. Uvjeran sam da će skup polučiti niz novih spoznaja utemeljenih na dokumentima i činjenicama, poručio je rektor Uglešić najavivši pritom kako će Sveučilište u Zadru u idućoj godini organizirati još jedan sličan znanstveni skup koji će raspravljati o ulozi pokojnog Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika u stvaranju Hrvatske.
Prvo je predavanje na temu “Geostrateško značenje šire zadarske regije u obrani Hrvatske od velikosrpskih prisezanja i agresije 1990. – 1995.” održao prof. dr. sc. Damir Magaš, profesor zadarskog Odjela za geografiju. Magaš je, kao stručnjak za regionalizaciju Hrvatske, ukazao na prostorne aspekte promjena, poglavito na širem zadarskom području, uslijed osvajačkih težnji, ratova, mirovnih procesa i ugovora koji su se odrazili na granice, stanovništvo, njegov etnički sastav i na strukturu naselja.
Prof. dr. sc. Mithad Kozličić i dr. sc. Sanda Uglešić s Odjela za povijest priredili su temu “Hrvatska u srpskim geografskim i kartografskim djelima 19. i s početka 20. stoljeća”. Krenuvši od analize, kako su je nazvali, plemenite ideje Ilirizma koja je ostala bez prihvata u srpskim intelektualnim krugovima, oni su obradili velikosrpske planove u djelima Dositeja Obradovića, Jovana Subotića, Vuka Karadžića, te genezom “Načertanija” Ilije Garašanina. Nadalje, proučili su velikosrpske imperijalne težnje u nizu djela druge polovice 19. i s početka 20. stoljeća.
“Mitologija Krajine”
Očekivano, vrlo je zanimljivo predavanje na temu “Mitologija Krajine” održao prof. dr. sc. Mladen Ančić. U prvom je dijelu svoga izlaganja Ančić, pozivajući se na misli poznatog američkog povjesničara W. H. McNeilla, ustvrdio kako ne postoje čisti mitološki i historijski govor o prošlosti, dva načina govora o prošlosti koja se konstantno isprepliću, te kako bi se negativna putanja koja u ekstremnim slučajevima mitske, samodopadne verzije prošlosti može određenu zajednicu dovesti do samoubilačkog ponašanja mogla izbjeći otvorenošću za drugo i drugačije mišljenje. Kazavši kako pod onim što je nazvao “mitologija Krajine” podrazumijeva jednu specifičnu sliku prošlosti koja je u vrlo određenim i neponovljivim prilikama izgrađivana tijekom više od stoljaća i pol unatrag i koja je ponovno, ali na novi način tumačena od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, Ančić je istaknuo važnost izbjegavanja anakronog tumačenja u kojemu se miješaju vremenski planovi i u slučaju literature nastale u Hrvatskoj. Najzad je Ančić ponudio analizu slike prošlosti koja je srpskoj eliti služila kao uspješan spojni okvir sadašnjosti.
– U osvit duboke političke krize socijalističke Jugoslavije sredinom 80-ih godina svi su elementi “mitologije Krajine” bili u javnom opticaju. Duboka kriza već istrošenog modela društvenih odnosa u kojega više nisu stvarno vjerovali ni njegovi glavni protagonisti otvarala je u takvome kontekstu samo dvije mogućnosti: radikalnu reviziju duhovnog i intelektualnog naslijeđa autističnog društva, ili perpetuiranje postojećih pripovjesti o svojoj prošlosti, što je u stvarnosti značilo sve izvjesnije samoubilačko ponašanje o kojem govori W. H. McNeill, zaključio je profesor Ančić.
Nažalost, zbog objektivnih razloga skupu nisu prisustvovala dvojica vrsnih povjesničara mlađe generacije dr. sc. Davor Marijan i dr. sc. Nikica Barić, pa su njihove teme “Uloga Kninskog korpusa JNA u srpskoj pobuni i agresiji na Republiku Hrvatsku” i “Ustroj vlasti RSK na području sjeverne Dalmacije od Sarajevskog primirja do akcije Maslenica” samo pročitane.
Ostali sudionici skupa bili su: Ante Bralić, Zlatko Begonja, Lena Mirošević, Josip Faričić, Janja Sekula, Ilija Vučur, Ivan Brigović, Zdravko Matić, Ivan Radoš, Mislav Elvis Lukšić, Marko Vučetić i Jadran Kale.