Preko Facebooka do fleksisigurnog posla

Slika korisnika admin
Uspješno brendiranje na društvenim mrežama u Hrvatskoj je više izuzetak nego pravilo

Dva su istraživanja, pred trusnu 2013., kao naručena, u isto vrijeme objelodanjena za hrvatsku i za svjetsku javnost: prvo je priredio Institut za javne financije iz Zagreba, s autorskim pečatom Predraga Bejakovića, a drugo američki Wall Street Journal. I jedno i drugo istraživanje opipavaju bilo novoj dinamici na gotovo posve liberaliziranom tržištu rada u zemlji i svijetu, usred velike ekonomske krize koja trese i Zapad i Hrvatsku već petu godinu zaredom, i kojoj nitko ne vidi pouzdan ni skori kraj.

Zaključci su im istovrsni i visoko podudarni: od vlada se traži da uspostave punu fleksibilnost nacionalnih i transnacionalnih tržišta rada, a od radnika i menadžera, službenika i znanstvenika, zaposlenih i nezaposlenih, da sigurnost svojeg radnog mjesta sebi osiguravaju uglavnom sami, i to doživotnim učenjem, visokom inovativnošću i krajnjom prilagodljivošću novim tehnološkim izazovima i povremenim seobama u potrazi za tim "fleksisigurnim" radnim mjestom. Dakle, sigurnost radnog mjesta u nastupajućem razdoblju svodit će se na rad od danas do sutra, uz fleksibilnost tržišta rada i ekskluzivna prava poduzetnika i vlasnika. Da pale i gase radna mjesta prema trenutačnom stanju ponude i potražnje u svojim kompanijama i na pripadajućim im parcijalnim tržištima robe i usluga.

Gužva u šesnaestercu

Tako stižemo do paradoksa nad paradoksima, koji Marx i Engels kao klasici socijalističke misli nisu imali ni na kraju svojih spoznajnih sumnji. A on glasi: informacijska će se era, u kojoj će ljudski kapital (umni rad) biti glavni proizvodni faktor, zapetljati u najsuroviju eksploataciju i marginalizaciju svakovrsnog ljudskog rada gotovo kao robovske robe (kako bi fleksibilni globalizirani kapital ostvarivao stabilnu visoku dobit).

Jer, većina je vodećih mislilaca 19. i 20. stoljeća pretpostavljala da će eksponencijalni razvoj proizvodnih snaga dovesti do novih društvenih odnosa, u kojima će ljudski kapital, s osloncem na znanost dostupnu svima, u svjetskim razmjerima harmonizirano vladati prirodnim izvorima i tržištima na opću dobrobit.

Ali, gužva u šesnaestercu je zadala žestoku kontru tim pretpostavkama: od početka 20. stoljeća do danas broj stanovnika na planetu se povećao sa dvije na više od sedam milijardi, a samo unazad četvrt stoljeća za dvije milijarde, pa je kapitalistička utakmica za nadzor i razdiobu posljednjih prirodnih izvora i za koridore njihova prijevoza, prerade i financiranja, prerasla u dosad najsuroviji odnos globalizirane kapitalističke elite, ne samo prema beznačajnoj rulji u Iraku, Afganistanu, Libiji ili Siriji, nego i prema ljudskom kapitalu širom nacionalnih ekonomija i u najrazvijenijim zemljama.

Može li se, dakle, istodobno povećati sigurnost za zaposlene i poboljšati fleksibilnost tržišta rada za poduzetnike, opisana u novoj čudotvornoj sintagmi -  fleksisigurnost? Prema analizi Predraga Bejakovića, na makro razini fleksibilnost tržišta rada može se definirati kao sposobnost tržišta rada za brzu prilagodbu promjenjivim gospodarskim uvjetima, a na mikro razini fleksibilnost zapošljavanja kao sposobnost tvrtke i zaposlenika za prilagodbu količine rada i radnog vremena u odnosu na promjene u potražnji, promjenu razine plaća ovisno o produktivnosti i/ili profitabilnosti i promjenu zadataka zaposlenih u odnosu na promjene u potražnji.

Hrvatska kao Danska

Fleksibilnost radnog vremena može biti u obliku produžetka radnog vremena (poput večernjeg i noćnog rada ili rada vikendom) i usmjerenog prema potrebama i mogućnostima zaposlenih osoba. Fleksibilno je i radno vrijeme kraće od uobičajenoga, rad na određeno vrijeme, povremeno zapošljavanje, zapošljavanje uz osposobljavanje i usavršavanje i povremeno ili sezonsko zapošljavanje.

Fleksibilnost u primanjima odnosi se na mogućnost promjene plaća s obzirom na promjene pojedinačne ili kolektivne produktivnosti i troškove koji nastaju zbog konkurencije na tržištu. Često se Danska i Nizozemska koriste kao primjeri najviše fleksibilnosti tržišta rada, ali i sigurnosti novog zapošljavanja (umjesto intertne sigurnosti radnog mjesta).

Hrvatska ima raznovrsna obilježja s obzirom na različite oblike fleksibilnosti rada: visoki udio novozaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme, razmjerno visok udio zaposlenih koji rade u smjenama i vikendom te nizak postotak zaposlenih koji većinom rade navečer i noću. Fleksibilnost radnog vremena je posebice slaba s obzirom na rad izvan poljoprivrede sa skraćenim i nepunim radnim vremenom. Posebno se čini mala fleksibilnost realnih primanja, jer su u drugoj polovici 1990-ih realne plaće stalno rasle po visokim stopama, ali izgleda da je taj porast preusmjeren u posljednjih nekoliko godina. Konačan zaključak Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije u Zagrebu glasi: niti teorija niti empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne. Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti. Stoga, dodatnim  obrazovanjem, usavršavanjem i stjecanjem novih vještina i znanja može se poboljšati zapošljivost.

Nužna inovativnost

Prema istraživanju Wall Street Journala, za zaposlenike koji žele napredovati, osnovna sposobnost dogodine neće biti dovoljna. Stručnjaci kažu da su za promaknuće ili dobivanje novog posla nužne četiri dodatne vještine: jasna izravna komunikacija, uspješno osobno brendiranje na društvenim mrežama, brza prilagodljivost novim tehnologijama na poslu, sve do sklonosti seobama u zemlji i inozemstvu, te osobni inovativni prijedlozi radi podizanja vlastite i kompanijske produktivnosti.

U prvoj od spomenutih dodatnih vještina danas mnogi mladi ljudi zaostaju, jer se usred informatičke ere pojavila nova nepismenost i među visokoobrazovanima. Uspješno brendiranje na društvenim mrežama je više izuzetak nego pravilo. Sklonost seobama u zemlji i inozemstvu je sve izraženija, ali na strani potražnje je sve više izbirljivosti, ograničenja i posljedica sve žešće međunarodne konkurencije. Četvrta vještina podrazumijeva da mladi radnik ili menadžer sam unaprijed ima ideju što bi radio u kompaniji u kojoj traži posao, a ne da računa da će mu se sve narediti u toj firmi. No, takvi su među onima što traže posao i u Hrvatskoj malobrojni.

Sigurna budućnost je - ako i to nije još jedna od fleksibilnih kategorija u nizu - samo u rukama najinventivnijih među nezaposlenima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno