Pravilnim unosom namirnica do zdravlja

Ukoliko se trans-masne kiseline koriste duže vrijeme u ishrani postoji mogućnost pojave karcinoma, navela je Švenda istaknuvši da se često, iz marketinških razloga, zna navesti na margarinu da proizvod ne sadrži kolesterol, no on ga ionako ne sadrži

U organizaciji Lige protiv raka Zadar u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u petak je održano predavanje magistrice nutricionistkinje Irene Švende pod nazivom “Pravilna prehrana djece”.
Nutricionistica Irena Švenda izrazila je zadovoljstvo što je Liga protiv raka krenula s temom o hrani kako bi preventivno djelovali na nastajanje karcinoma. Svoje je predavanje Švenda započela s iznošenjem činjenice da kod djece u najranijoj dobi utječemo na usvajanje pravilnih navika od onih prehrambenih do odnosa s ljudima i sve to kako bi se stvorila kvalitetna osoba.
Švenda je istaknula da je u zapadnoeuropskim zemljama težište stavljeno samo na energetskoj vrijednosti hrane, dok su hranjive tvari zanemarene.
– Prehrana je uvijek vezana uz slavlje jer u zdravom tijelu je zdravi duh, istaknula je Švenda te potom iznijela pregled hranjivih tvari i nutritivne potrebe, njihova vrsta i uloga.
Masti kao bauk
Nutrijetivi se dijele na makro i mikro. Makronutrijenti su velike građe, a tu se ubrajaju masti, proteini i ugljikohidrati. O mastima postoji svojevrsni bauk, mišljenja je Švenda, a malo i slabo se zna da su upravo one izvor i skladište energije kad čovjeku hrana nije direktno dostupna. U nestašici hrane, ove će zalihe tijelo početi trošiti. Osim toga, masti izgrađuju hormone i stanične membrane. Jedna od ozloglašenih masti je i kolesterol, a da njega nema kazala je Švenda, sve stanice ne bi bile na broju. Životinjski proizvodi sadrže zasićene masne kiseline i kolesterol koje se nalaze u mesu, mlijeku, jogurtu, sirevima i maslacu. Biljni proizvodi sadrže veći udio nezasićenih masnih kiselina, a to su omega 3,6 i 9, a mogu se naći u nerafiniranim uljima kao što su suncokretovo, maslinovo i sezamovo svijetlo i u kukuruznim klicama.
– Jako je važno unositi nezasićenu masnu kiselinu Omega 3 kako bi imali zdravo srce te je važno za normalno funkcioniranje mozga, istaknula je Švenda te je informirala nazočne o ulozi margarina u prehrani. Margarin je dobiven od biljnih ulja postupkom hidrogenacije i uglavnom sadrži trans-masne kiseline koje se ne preporučuju u prehrani djece.
– Ukoliko se trans-masne kiseline koriste duže vrijeme u ishrani postoji mogućnost pojave karcinoma, navela je Švenda istaknuvši da se često, iz marketinških razloga, zna navesti na margarinu da proizvod ne sadrži kolesterol, no on ga ionako ne sadrži. Izvor Omega 3 masnih kiselina nalazi se u ribljem ulju i u ulju lanenih sjemenki.
– Preporuča se jednu žlicu ovog ulja umutiti u jogurt ili neku drugu namirnicu s napomenom da se ne smije kuhati jer omega masne kiseline ne podnose visoke temperature. Nekad davno djeci se davalo riblje ulje sa žlicom. Iako se nama to danas čini čudnim to je vrlo dobra navika jer ono sadrži vitamin D, kazala je Švenda.
Vlakna kao probiotici
U ishrani značajnu ulogu u ishrani imaju vlakna koja, ovisno o vrsti, potpomažu probavu, smanjuju apsorpciju šećera i djeluju kao probiotici.
– Vlakna ne daju energiju, ali njihov izostanak u tijelu utjecao bi na peristaltiku, odnosno na pokretanje crijeva te na pojavu mnogih bolesti. Svaki nutritiv koji se duže vrijeme zadrži u organizmu dolazi do truljenja, a time utječe i na prirodnu ravnotežu crijevne flore, naglasila je Švenda dodavši da u crijevima žive bakterije probiotics koje podržavaju proces razgradnje. Da bi bakterije mogle živjeti moraju imati pravilnu ishranu, a to podrazumijeva unos vlakana.
– Stari su liječnici često govorili da zdravlje proizlazi iz želuca, kazala je Švenda.
Na predavanju se moglo i o vrijednosti vode. Svi metabolički procesi odvijaju se u vodi koja čini čak 60 posto djetetovog tijela.
– Često vodu uzimamo zdravo za gotovo i ne slutimo da ako smo dovoljno hidratizirani tada se ovi procesi razgradnje mogu normalno odvijati, istaknula je Švenda. Umjesto vode, sve češće se uzimaju zaslađene i gazirane tekućine koje sadrže tvari koje su ljudskom organizmu strane te istovremeno nepovoljno utječu na metaboličke procese.
Bjelančevine nalazimo u mesu peradi, crvenom mesu u manjim količinama, bjelanjku jajeta, nemasnim sirevima, ribi, mahunarkama i ostalim namirnicama.
– Preporuka je da barem 1/3 dnevnih potreba za bjelančevinama uzme se iz onih biljnog podrijetla kao što su slanutak, grah i leća. Poželjno je da se mesni ili riblji obrok kombinira s povrćem kao što su kelj, blitva ili cvjetača zbog lakše razgradnje. Često se kombiniraju meso i riba s krumpirom što nikako nije poželjno jer dolazi do spore razgradnje namirnica, govori Švenda.
U kategoriju mikronutrijenata ubrajaju se i vitamini, minerali i fitokemikalije koji iako se nalaze u tragovima su odgovorni za brojne biokemijske procese u organizmu.