Bogatima bolja njega, liječenje i smještaj

Tko ima novca, dodatnim osiguranjem imat će pokriven i jedan sistematski godišnje, nekoliko specijalističkih pregleda, te fizikalnu terapiju i manje operacijske zahvate
Nakon što je od polica dopunskog zdravstvenog osiguranja koje danas koristi gotovo dva i pol milijuna građana osigurao redoviti mjesečni prihod od oko 1,6 milijuna kuna, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) priprema teren za novi izvor prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja koje će uplaćivati svi koji žele bolji tretman u bolnicama i kraće čekanje na pretrage.
Za razliku od dopunskog osiguranja, koje pokriva samo participaciju, dodatno osiguranje pacijentima osigurava viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na osnovni.
Ugovori s privatnicima
Police dodatnog osiguranja, koje su dosad nudili isključivo privatni osiguravatelji, najčešće pokrivaju godišnji sistematski pregled, određeni broj specijalističkih pregleda, dijagnostičkih obrada i laboratorijskih pretraga. Skuplji programi, gdje godišnja premija iznosi i po više tisuća kuna, obuhvaćaju i fizikalnu terapiju, manje operacijske zahvate, poseban smještaj i prehranu u bolnici za vrijeme bolničkog liječenja i druge zdravstvene usluge.
Što će od toga u okviru dodatnog zdravstvenog osiguranja nuditi HZZO, još nije objavljeno, no izvjesno je da će HZZO taj dio zdravstvenih usluga ugovarati i sa zdravstvenim ustanovama s kojima nema ugovor u osnovnom zdravstvenom osiguranju, odnosno s privatnim poliklinikama i bolnicama. Tako, naime, piše u Pravilima uspostavljanja i provođenja dodatnog zdravstvenog osiguranja HZZO-a iz prosinca 2010., koja se pozivaju na Program gospodarskog oporavka Vlade.
Nova tržišna orijentacija državne osiguravateljske kuće koja je zadužena za javno zdravstvo u javnosti je loše primljeno, osobito nakon što je država nabavila skupocjene medicinske uređaje milijunske vrijednosti i njima opremila državne bolnice.
Pacijenti ogorčeni
Ogorčeni su i pacijenti, koji upozoravaju da se ovime gubi svaki trag solidarnosti u sustavu zdravstva.
– Sirotinja će ostati na osnovnom i dopunskom osiguranju i dobivati sve manje, a oni koji imaju novca imat će najelitniji tretman. To je podjela zdravstva na jedno za bogate i drugo za siromašne, gdje o jednakoj kvaliteti liječenja za sve osiguranike više nema ni govora – ocjenjuje Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).
Osiguravateljske kuće kojima će HZZO od 1. srpnja postati konkurencija, najavljuju da će tražiti ocjenu ustavnosti zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji je to omogućio, jer će – kako tvrde – HZZO biti u povoljnijem položaju u odnosu na druge aktere na tržištu. Naime, privatni osiguravatelji moraju imati dozvolu Hanfe, odobrenje resornog ministarstva, odgovarajući temeljni kapital i pokriće za troškove koje moraju planirati godinama unaprijed, dok HZZO police može formirati bez tih uvjeta.
U Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) boje se da bi država mogla smanjiti cijene i opseg usluga pokrivenih u osnovnom osiguranju, a povećati troškove usluga koje pokriva dodatno osiguranje, što bi značilo stvaranje dodatnog tereta za osiguravatelje. Što bi to značilo za pacijente koji bi takvu politiku plaćali iz vlastitog džepa, nije teško pogoditi.
 

Avberšek: Platiti liječnike u drugoj smjeni

– Pitamo se za koga su kupljene silne magnetske rezonance da bi se sada ugovaralo dodatno osiguranje s privatnicima?! Trebalo je umjesto toga otvoriti čekaonice u javnim ustanovama i poslijepodne, i platiti liječnike u drugoj smjeni, pa nam silna oprema ne bi skupljala prašinu – kaže Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva.