Zdrave navike uče se od malih nogu

– U našim vrtićima želimo djecu naučiti kulturi ponašanja i jedenja. Želimo da steknu naviku da sjednu za stol i sami jedu. Zbog toga već od jasličkih dana mogu u blagovaonici samostalno uzeti hranu i sami je jesti, naravno uz pomoć teta, rekla je Marijana Gržan, zdravstvena voditeljica dječjih vrtića Radost

Ministarstvo zdravlja prije nekoliko dana opet je dalo naputke osnovnim školama o tome kakvu hranu trebaju posluživati djeci. Po najnovijem naputku škole bi s jelovnika trebale izbaciti svu nezdravu, masnu, konzerviranu i zaslađenu hranu i pića. Tako djeca u školama više ne bi trebala jesti hrenovke, paštete, ali ni instant juhe iz vrećica jer su prepune soli i umjetnih dodataka. U školama djeca neće moći piti zaslađena i gazirana pića. Slijedom ovih smjernica odlučili smo provjeriti kakva je situacija u zadarskim osnovnim školama i vrtićima.
Savjetovanje s nutricionistom
Za osnovne škole Voštarnica, Stanovi, Zadarski otoci, Krune Krstića i Petra Preradovića, kao i za nekolicinu dječjih vrtića hranu za doručak i ručak priprema catering Piazza iz Sukošana.
 – Mi nikad djeci nismo nudili hrenovke ili paštete, jer smo i prije ovih smjernica jelovnike dogovarali u suradnji i uz savjetovanje s nutricionistom koji nam je predložio kakve obroke djeca moraju konzumirati. Osim toga djeci nikad ne spremamo ni pržene krumpiriće ili pizzu, već se uvijek trudimo da u obrocima bude povrća i da su što raznovrsniji, rekli su nam iz Cateringa Piazza. Dodali su kako svakog tjedna dostave školama i vrtićima tjedni jelovnik tako da roditelji mogu vidjeti što im djeca jedu te se često i konzultiraju s roditeljima čija djecu imaju alergiju na neku namirnicu. U tim slučajevima prilagode obroke djetetu.
U osnovnoj školi Krune Krstića i djeca i roditelji zadovoljni su hranom.
 – Učenici od prvog do četvrtog razreda, čiji roditelji to žele, mogu u školi dobiti doručak, odnosno marendu, za koju najčešće poslužujemo kruh ili pecivo s raznim namazima, te čaj ili mlijeko. A učenici koji su u produženom boravku imaju mogućnost ručati u školi, uz koji dobiju i voće, rekla je zamjenica ravnateljice Tatjana Zorić još jednom istaknuvši da je zdrava prehrana imperativ.
I dječji vrtići, kojima je osnivač Grad Zadar, Radost i Sunce već godinama paze na prehranu mališana i tjedni jelovnik sastavljaju u suradnji s medicinskom sestrom i uz konzultacije s nutricionistima kako bi se djeci ponudio što kvalitetniji obrok.
 – Kod nas djeca mogu biti i do deset sati te imaju četiri obroka – doručak, međuobrok, ručak i užinu. U ovim obrocima želimo djeci ponuditi što raznovrsniju i svježu hranu. U obrocima im nudimo kruh, razne namaze, mlijeko, čaj, voće, povrće, juhe, grahorice, mahune i sve spremamo od svježih namirnica. Svako jutro nam dostavljaju svježe meso i ostale namirnice od kojih kuharice u centralnoj kuhinji spravljaju i do 800 obroka za djecu u svim našim objektima, rekla je Marijana Gržan, zdravstvena voditeljica dječjih vrtića Radost.
Pojedu sve što izvade
Dodala je da centralna kuhinja, koja se nalazi u vrtiću Vruljica ima certifikat HACCP te je sve na najvišoj razini. Što se tiče pića, djeca su uvijek u mogućnosti uzeti vodu, koja je uvijek ponuđena u sobi, a tijekom obroka piju vodu ili čaj, dok za doručak piju čaj ili mlijeko. Pored vode i voće je uvijek ponuđeno u sobi. Za djecu koja imaju posebne potrebe u prehrani imaju i prilagođene jelovnike.
 – U našim vrtićima želimo djecu naučiti kulturi ponašanja i jedenja. Želimo da steknu naviku da sjednu za stol i sami jedu. Zbog toga već od jasličkih dana mogu u blagovaonici samostalno uzeti hranu i sami je jesti, naravno uz pomoć teta, rekla je Gržan. Istaknula je da danas zbog brzog načina života roditelji imaju sve manje vremena za kuhanje i pribjegavaju brzoj prehrani, pa stoga u vrtiću žele djeci ponuditi što zdraviju hranu.
I sami smo se uvjerili kako se mališani od dvije godine sami poslužuju hranom i odabiru koliko će pojesti te sami jedu. Osim toga, dodala je Gržan, od kad se djeca sama poslužuju bolje i jedu jer pojedu sve što izvade.
Stečene zdrave navike temelj su za zdrav život pa i ne čudi da se vrtići i škole trude djeci ponuditi zdrav obrok. Ipak, unatoč svemu postoji trend da su djeca svake godine sve deblja.
Đurđica Dragaš, specijalist školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije potvrdila je trendove koji pokazuju da su djeca sve deblja.
 – Pretilost u djece je sve češća i rezultat je manjka tjelesne aktivnosti, unosa više energije, manjka voćnih obroka i više vremena provedenih pred televizijskim i kompjutorskim ekranima. U zadnje je vrijeme trend da djeca jedu i do tri obroka brze hrane tjedno (pizza, prženi krumpiri, hamburgeri i slično), što je za njih previše, rekla je Dragaš. Istaknula je kako je potvrđeno da kod ljudi koji su u djetinjstvu bili pretili postoji dva puta veći rizik da će i kao odrasle osobe biti debeli, od onih koji su bili mršavi. Kod deblje djece i odraslih postoji rizik oboljenja od kroničnih bolesti, dijabetesa, povišenog tlaka i kolesterora te kardiovaskularnih bolesti. Dragaš je dodala da su istraživanja pokazala da na prehrambene navike najviše utječe obitelj, škola, vršnjaci i mediji, ali obitelj je najvažnija jer se u njoj stječu prve naviku i ona je odgovorna za kupnju namirnica pa roditelji trebaju odabrati zdrave namirnice i nuditi ih svojoj djeci.