Nacrti čipke idu na festival

Grad Pag je izuzetno ponosan na bivšeg gradonačelnika Budaka koji je radio nacrte paške čipke i na taj način dao svoj doprinos kulturnoj baštini našeg grada. Posebno zahvaljujemo gospođi Zemljar koja je darovala Budakove nacrte, rekao je gradonačelnik Fabijanić te najavio da će nacrte javno prikazati na Prvom međunarodnom festivalu čipke

Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić predstavio je u svom uredu šest originalnih nacrta paške čipke koje je izradio Frane Budak, paški gradonačelnik s početka 20. stoljeća i utemeljitelj Čipkarske škole. Ovaj vrijedni prikaz čipki Gradu Pagu je besplatno ustupila Vjera Zemljar, udovica paškog književnika i publicista Ante Zemljara.
 – Grad Pag je izuzetno ponosan na bivšeg gradonačelnika Budaka koji je radio nacrte paške čipke i na taj način dao svoj doprinos kulturnoj baštini našeg grada. Posebno zahvaljujemo Vjeri Zemljar koja je mene i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Davorina Fabijanića primila u svoj dom te nam pokazala i na koncu darovala Budakove nacrte. Zanimljivo je i to što na nacrtima ima niz zanimljivih detalja kao što su vlastoručni zapisi Frane Budaka. Tako, primjerice, na nacrtu broj 683 piše: “Na dan Božića 1932. godine”, na nacrtu broj 317 piše kako je izrada završena 20. ožujka 1920. godine, dok je nacrtu broj 500 Budak dao naziv čipke “germina”, rekao je gradonačelnik Fabijanić te najavio da će nacrte javno prikazati na Prvom međunarodnom festivalu čipke koji će se održati na proljeće u Pagu.
Paška čipka i čipkarstvo u Pagu nastalo je u 15. stoljeću, što stoji u zapisima Zadarske nadbiskupije i Zadarskog državnog arhiva. Tijekom stoljeća čipkarstvo, postaje zanimanje mnogih žena u gradu Pagu. Do današnjih dana taj jedinstveni rad nije nikada jenjavao, dapače, Paškinje su šivanje paške čipke kroz povijest učile organizirano, u 16. stoljeću u sklopu ženskog Benediktinskog samostana Sv. Margarite, kasnije u sklopu pučke škole, a 1906. godine paški gradonačelnik Frane Budak osniva školu paške čipke.
Naime, Budak je rođen 1865. godine u Pagu gdje je završio osnovnu školu, a u Pragu je završio gimnaziju i Fakultet gospodarskih znanosti. Nakon školovanja vratio se u svoj rodni grad te se uključio u politički život i postao je čelnik Hrvatske stanke prava. Na izborima 1906. postao je gradonačelnik Paga i tu je dužnost obnašao u dva mandata.
Veliko priznanje Budak zaslužuje zbog brige o čipkarstvu i učinio je puno toga kako bi se ovo remek djelo Paškinja predstavilo svijetu. Tako je sudjelovao u organizaciji prezentacije paške čipke diljem svijeta, od Budimpešte, Münchena i Pariza do Londona i New Yorka. Najveći uspjeh paška čipka, rađena po nacrtu Frane Budaka, postigla je na svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine gdje je dobila zlatnu plaketu kao najbolji izloženi ručni rad.
Inače, paška čipka je izuzetno vrijedan i jedinstven rad koji je rođen u gradu Pagu prije 500 godina i ta ljepota odavno je poznata u svijetu. Danas paška čipka nosi oznaku “Izvornosti”, nalazi se u Registru zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske te je stavljena na UNESCO-ovu listu zaštićenih kulturnih dobara.