Što krš Hrvatskoj znači?!

Tradicionalna regata koja je proslavila Zrmanju ove se godine odužuje hrvatskom kršu iz kojeg je rođena okruglim stolom kojim će stručno i znanstveno tematizirati kraške fenomene – Zabave i veselja na samom spustu i potom u Mićanovim dvorima također neće nedostajati
I ove nas godine čeka jedan već kultni događaj koji grije srce svakog istinskog zaljubljenika u ljepotu našeg krša i adrenalinski sport, ali i putove afirmacije našeg zaleđa. Riječ je o Hrvatskoj rafting regati na Zrmanji, ovoj čudnovatoj kraškoj ljepotici koje se slava posljednjih godina, zahvaljujući uvelike i ovoj regati, proširila Hrvatskom i svijetom.
Riva Rafting Centar i Đuro Župan spremni su:
– Ragata će se održati u već poznatim terminima, znači posljednji vikend u travnju odnosno 29. i 30. travnja. Vjerujemo da ćemo njome nastaviti dati prilog razvoju aktivnog turizma u Zadarskoj regiji i Hrvatskoj uopće. I ove će godine uz manifestacijski i sportski karakter imati i svoju humanitarnu notu. Očekujemo do 50 čamaca s posadama. U organizaciji nam se i ove godine pridružuju Hrvatski kajakaški savez, Hrvatska turistička zajednica i Terra tadania. Zrmanja nas čeka kao i uvijek u najbolje vrijeme kada proljeće stavi ruke na sve oko kanjona, prenosi nam Đuro Župan.
Staza je poznata, organizacija također. Ona svojom i dosadašnjom neupitnom kvalitetom vrijedi kao jamstvo i slabim raftingašima i početnicima i ljudima najrazličitije dobi i sposobnosti, da se bez straha mogu upustiti u ovu avanturu.
Fenomen hrvatskog krša
Novost u regati je vraćanje duga hrvatskom kršu. Nakon što je kroz godine i zabavom, bombastičnošću sudionika čemu su obol dali i političari, estradnjaci, sportaši, postala mjesto koje je neizostavno za jednogodišnje okupljanje, vraća se svom iskonu.
Odnosno prvoga dana u petak 29. travnja počet će okruglim stolom “Zrmanja uokvirena kršem”.
Istaknuti stručnjaci i znanstvenici na njemu će svako iz svog područja upoznati s tematikom Zrmanje i krša koji ju rađa. Dr. sci. Ognjen Bonaći izlagat će o Hidrogeologiji Zrmanje, dr. sci, Zdravka Špirić eklogiji krša, dr. sci. Neven Buzjak “Geologija špilje Golubnjača, kraljice Bukovice”. Dr. sci. Neven Cukrov govorit će o tragovima metala i stabilnim izotopima ugljika i kisika u sedri Zrmanje, a u godini koju se i u Europi posvetilo zaštiti šišmiša dr. sci. Danijela Hamidović, govorit će o šišmišima u speleološkim objektima uz rijeku Zrmanju i pritoke. O speleološkim objektima govorit će i mr. sci. Roman Ozimec i dipl. ing. Vladimir Božić, dok će speleološka legenda, aktivan uvelike i u ovom kraju dipl. ing. Tihomir Kovačević govoriti o mogućnostima razvoja speleoturizma na ovom području. Domaćin Đuro Župan govorit će o utjecaju ovog vida turizma na ekonomski i društveni razvoj područja, a mr. sci. Mirko Đinđić o održivom razvoju Kanjona Zrmanje. štoviše i Nives Missoni, akademska slikarica, dat će prilog s umjetničkim iskorakom izlaganjem o Zrmanji kao vječnoj inspiraciji umjetnika.
 Hrvatska ima nešto preko 50 posto površine pod kršem. Hrvatski krš u svjetskoj literaturi zauzima iznimno mjesto. Svi hrvatski nacionalni parkovi područje su krša od Brijuna na sjeveru preko Risnjaka, Plitvičkih jezera, Sjevernog Velebita, Paklenice, Krke, Kornata do Mljeta. Plitvice i Velebit upisani su u UNESCO kao prirodni fenomen, odnosno područje zaštićene biosfere.
I ponos i zabava
Slabo ga cijenimo i još manje nudimo svijetu na znanje njegove vrijednosti. Potiho smo bez da je itko u Hrvatskoj pretjerano reagirao ugušili odnosno ugasili, neslavno i naš Centar za krš.
Dinarski krš je vodeći u Europi, a po nekim skupinama faune najbogatiji je u svijetu, a dijelimo ga sa susjedima od Slovenije preko BiH do Crne Gore. Naslanja se na područje intenzivne turističke djelatnosti ili mu je sastavni dio.
Niz zemalja istraživanju svog krša daje zapaženo mjesto, ima istaknute institute i znanstvenike, a mi ga se očito i dalje “sramimo” kao nečeg pustog i bezvrijednog, neki kažu primitivnog.
 Možda će Ragata, odnosno uvod u nju, kada je uspjela vinuti Zrmanju visoko u svijest ljudi, uspjeti doprinijeti drugačijem odnosu prema fenomenu ovdašnjeg krša.
Dio sudionika ove rasprave istraživao je godinama speleološke objekte na prostoru oko Zrmanje. Na mogućem otvaranju “Kraljice Velebita” za posjetitelje se radi. Cerovačke pećine nedaleko su i pod istim skrbnikom, odnosno koncesionarom kao i ova regata.
Nakon ovog dijela slijedit će tradicionalna regata. Kreće u subotu 30. travnja oko 9.30 i kroz dvije grupe ekipa i spuštanja završava do 17 sati, a slijedi vesela, ali i humanitarna večera u Mićanovim dvorima uz također već tradicionalan izbor Miss Zrmanje.
Vjerujemo da će uz dobre vjetrove u leđa ovom vidu turizma, širenju i snaženju uključivanja zaleđa u turističke tijekove Zrmanja od krša rođena dati i svoj obol njegovu drugačijem vrednovanju i Hrvatskoj.