Čudo prirode koje treba sačuvati za buduće naraštaje

Danas je naš prostor jedinstveni spoj mora i planine koji je svoj puni smisao otkrio kroz razvoj turizma

Zaštita prirode treba se temeljiti na znanstvenim činjenicama jer se u suprotnom i aktivnosti poduzete u najboljoj vjeri mogu obiti o glavu, istaknuli su sudionici na predstavljanju projekta: “Zaštita planinskog žutokruga (Vipera ursinii) u NP Paklenica i rasprostranjenost u južnom Velebitu”. Predstavljanje projekta je održano jučer u Starigradu Paklenici u povodu obilježavanja 35. godišnjice uvrštavanja Planine Velebit u Svjetsku mrežu rezervata biosfere u sklopu UNESCO-ova programa “Čovjek i biosfera”. Ljudi su stoljećima povezani s Velebitom, žive skupa s njima, te se danas kao primjer dobrog upravljanja prirodom upravo ističe upravljanje NP Paklenicom, koji je nacionalnim parkom proglašen 1949. godina.
– Program Čovjeka i biosfere je osmišljen da promovira održivi razvoj. Tradicija upravljanja najveća je na prostoru Nacionalnog parka Paklenice te s tog prostora imamo najveći broj znanstvenih radova. Upravo se na njima treba temeljiti zaštita prirode, rekla je članica Nacionalnog odbora UNESCO-ova programa Čovjek i biosfera i djelatnica Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Mirna Bojić.
– Velebit ima veliku ulogu u životu nas Podgoraca. Ljudi su prije živjeli na Velebitu i živjeli od njega. Danas je naš prostor jedinstveni spoj mora i planine koji je svoj puni smisao otkrio kroz razvoj turizma. Lani je NP Paklenicu posjetilo 114.000 posjetitelje. Odnos turizma i zaštita prirode reguliran je našim Pravilnikom o unutarnjem redu s tim je prva zadaća Uprave skrbiti o prirodi, ističe v. d. ravnatelja javne ustanove NP Paklenice Zlatko Marasović.
Upravo se na primjeru planinskog žutokruga vidi da su u Paklenici dobro gospodarili prirodom. On obitava u sjeveroistočnom dijelu NP Paklenica, području oko Svetog brda.
– Radi se o trećoj vrsti zmije otrovnice u Hrvatskoj, uz poskoka i riđovku. Planinski žutokrug je strogo zaštićena i iznimno ugrožena vrsta. Ona je endem planinskog lanca Dinaridi i u Hrvatskoj se javlja na sedam lokacija od kojih je Velebit najveća i najznačajnija. To znači da je Velebit i čudo prirode koje treba sačuvati za buduće naraštaje. Planinski žutokrug je vrsta koja je jako osjetljiva na utjecaj čovjeka te obitava samo u staništima koja su još u djevičanskom stanju, rekao je prof. Dušan Jelić koji je predstavio projekt planinskog žutokruga.

Velebit ima dvostruko više biljnih vrsta od Engleske

– Englezi nam zavide na Velebitu zbog njegove raznolikosti. Velebit je površinom 100 puta manji od Engleske, ali na njemu ima dvostruko više biljnih vrsta. U Engleskoj je zabilježeno 1.100 vrsta, a na Velebitu 2.200, rekao je stručni voditelj u JU NP Paklenica Gordan Lukač.