Ratifikacija ugovora s BiH tek poslije lokalnih izbora

Ne želimo sada s ratifikacijom izazivati hrvatsku desnicu. Sasvim sigurno ćemo potvrditi taj ugovor. To je u interesu Hrvatske, no pričekat ćemo s tim još neko vrijeme, rekao nam je izvor iz Kukuriku koalicije

Unatoč blizini lokalnih i izbora za Europski parlament, Kukuriku koalicija neće odustati od spolnog odgoja u školama i uvođenja srpskog jezika i pisma u službenu upotrebu u Vukovaru. Premda to žestoko traže vrh Katoličke crkve, HDZ, druge desne stranke te razne braniteljske udruge i stožeri. U Banskim dvorima spremni su pretrpjeti eventualnu političku štetu koju bi im mogli nanijeti spolni odgoj i ćirilica. Ali, nešto će zbog nadolazećih izbora ipak prolongirati. Ratifikacija graničnog ugovora s BiH koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović odgođena je za razdoblje nakon lokalnih izbora, vjerojatno za jesen.
– Ne želimo sada s tom ratifikacijom dodatno izazivati hrvatsku desnicu. Mi ćemo sasvim sigurno potvrditi taj ugovor, o tome smo odluku već ranije donijeli. To je u interesu Hrvatske, no pričekat ćemo s tim još neko vrijeme, rekao nam je visoki izvor iz Kukuriku koalicije objašnjavajući pragmatično taktiziranje s ratifikacijom protiv koje također usklađeno nastupaju HDZ i katolički biskupi.
Nova inicijativa
Milanovićeva vlada odlučila je još prije osam mjeseci da će u Sabor poslati ugovor oko kojeg postoji u Hrvatskoj veliki prijepor zbog nekoliko hridi u Malostonskom zaljevu i vrha poluotoka Klek koji su tim dokumentom pripali BiH. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u nekoliko je navrata najavljivala ratifikaciju u listopadu prošle godine, ali to se neprestano odgađalo zbog pritiska opozicije i Crkve. Premda su i dužnosnici iz Europske unije izražavali potporu aranžmanu kojim bi Hrvatska napokon definirala granice s barem jednom državom nastalom na prostoru bivše Jugoslavije. Poziciju Vlade otežavala je i činjenica da su iz službenog Sarajeva isključivo tražili od Hrvatske da ratificira ugovor, a vlasti u BiH nisu praktično ništa učinile da i same to učine.
Ali, sada se u parlamentu BiH pojavila, istina još uvijek neformalna ideja, da se četiri zemlje regije – Hrvatska, BiH, Crna Gora i Srbija – obvežu u idućih godinu, godinu i pol dana zatvoriti sva otvorena granična pitanja, i to potvrđivanjem međusobnih sporazuma o granicama. Iza te ideje stoji predsjedatelj Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma BiH Mirza Kušljugić koji smatra da je tu ideju moguće realizirati kroz inicijativu koja je prije nekoliko mjeseci za isti stol dovela predsjednike vanjskopolitičkih parlamentarnih odbora iz zemalja regije.
Kušljugić je svoju ideju još početkom siječnja zagovarao u razgovoru s veleposlanikom Srbije u BiH kada je, među ostalim, naglasio da je na sljedećem sastanku parlamentarnih odbora “potrebno pokrenuti i inicijativu kod izvršnih i zakonodavnih vlasti ove četiri zemlje s ciljem ratificiranja sporazuma o granicama do 2014. godine”. Domaćin tog sljedećeg sastanka, koji će se održati sredinom ožujka, upravo je BiH. Na sastanku u Sarajevu, kako nam je kazao Kušljugić, bit će predstavnici parlamenata iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, koji bi trebali osmisliti kakve će inicijative predložiti u narednom razdoblju. Potvrdio nam je i da je iniciranje ratifikacije jedna od njegovih ideja.
– To još nije verificirana ideja, nego je to moje razmišljanje. Dobro bi bilo da se krene u ratifikaciju, to bi doprinijelo miru i stabilnosti u regiji, kazao nam je Kušljugić, dodavši da je bitno da se inicijativa za ratifikaciju kod izvršnih i zakonodavnih vlasti pokrene istovremeno u sve četiri zemlje. Kušljugić smatra i da bi bilo dobro da se zemlje regije obvežu na potvrdu graničnih sporazuma do ljeta 2014. Svoju ideju, kako nam je otkrio, namjerava izložiti na spomenutom sastanku u Sarajevu sredinom ožujka. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac rekao nam je da još ne zna dnevni red tog skupa, ali da će se složiti ako domaćin bude htio uvrstiti u raspravu ratifikaciju graničnih ugovora.