LENTA VREMENA Spomenička baština, ali i mjesto osobnih sjećanja i emocija

Slika korisnika mkvanja
Interaktivna edukativna izložba o Kneževoj palači
Na Lenti vremena prikazani su najznačajniji trenuci povijesti Kneževe palače, prema izboru učenika i mentora, profesorice Katarine Markulin i Anite Lovrin. Lenta će biti nadopunjena praznim dijelom papira na koji će posjetitelji moći upisati vlastite događaje i sjećanja koja ih vezuju uz Kneževu palaču, rekla je pedagoginja Narodnog muzeja Lucija Sekula
Zvonko KUCELIN
Kneževa palača jučer je na originalan način obilježila drugu obljetnicu od svoje obnove

Raznim manifestacijama, Kneževa palača proslavila je drugu obljetnicu od svoje obnove. Projekt “Obnova i turistička valorizacija kulturno turističkog kompleksa Kneževe palače” počeo je 2. listopada 2014. godine. Vrijedan je bio 37.799.651,00 kuna, uz 95 posto sufinanciranja.

Pedagoginja Lucija Sekula predstavila je tako u Edukativnoj dvorani interaktivnu edukativnu izložbu Lenta vremena Kneževe palače. Naime, Pedagoška služba Narodnog muzeja Zadar organizirala je radionice na kojima su učenici srednje Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar i Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje izradili Lentu vremena Kneževe palače od njezina osnutka, XIII. stoljeća, do zadnje obnove sredstvima EU fondova 2017. godine.

Priče o palači

- Na Lenti vremena prikazani su najznačajniji trenuci povijesti Kneževe palače, prema izboru učenika i mentora, profesorice Katarine Markulin i Anite Lovrin. Lenta će biti nadopunjena praznim dijelom papira na koji će posjetitelji moći upisati vlastite događaje i sjećanja koja ih vezuju uz Kneževu palaču. Zanimljivo je da su Lentu izrađivali učenici prvog razreda srednje škole, ali i učenici trećeg razreda osnovne škole koji u svom kurikulumu već imaju upoznavanje svog mjesta. No, brojni stanovnici Zadra imaju vlastitu priču o važnosti Kneževe palače jer ona za njih nije samo spomenička baština, već i mjesto za koje ih vežu najdublja osobna sjećanja i emocije, rekla je pedagoginja Narodnog muzeja Lucija Sekula.

Svoje priče o Kneževoj palači koje datiraju još iz školskih dana pa sve do prvih iskustava koje je stekao kao kustos muzeja podijelio je s posjetiteljima i Vladimir Alavanja, kustos Narodnog muzeja Zadra u mirovini.

- Knez je zapravo preteča današnjih gradonačelnika. Nadređen mu je bio providur, a te dužnosti su zadržane sve od 16. do 19. stoljeća. Zanimljiv je i jedan izvještaj koji je knez poslao u Veneciju i u kojem skoro doslovno piše: Poslali ste me ovdje gdje ili je bura koja nemilo puše, a ja imam samo jednu malu peć i jedva se mogu ogrijati ili je jugo i kiša. Stoga vodite me iz ovog Zadra. To se stvarno dogodilo nakon ulaska Napoleona kad je dokinuta ne samo vlast Venecije nad Zadrom, nego i postojanje te male državice, ispričao je Alavanja dodajući kako je knez isključivo imenovan iz redova plemstva, a veliko plemićko vijeće zasjedalo je u velikoj dvorani Kneževe palače.

Posljednji dan izložbe

- To vijeće biralo je suce, rizničara i ostale funkcije neophodne za funkcioniranje grada. Zanimljivo je da je Zadar u srednjem vijeku bio značajan grad i po broju stanovnika. Kao i većina europskih gradova, nije imao puno stanovnika, tek oko 6.000 tisuća. No, u to doba je Pariz imao 20.000 stanovnika. Razlog je što je osnovna gospodarska grana bila poljoprivreda, a u gradovima su zanatlije. Tek nakon Napoleona i početkom industrijske revolucije u drugoj polovici 19. stoljeća, u Zadar dolaze tvornice poput Driolija i ostalih, rekao je Alavanja.

Zanimljivo je da je prvi Napoleonov “gradonačelnik” bio Englez, Thomas Brady. To nije bilo neobično u tadašnjoj francuskoj vojsci kojom je zapovijedao Napoleon. U Hrvatskoj danas živi svega nekoliko osoba s prezimenom Brady i to ne baš daleko. Žive u samo jednom hrvatskom naselju i to u Okrugu Gornjem na otoku Čiovu. Najbolje značenje prezimena je: velikodušan, pažljiv, aktivan i temperamentan poput arhetipskih Dalmatinaca.

Druga obljetnica otvorenja Kneževe palače ujedno je bila i posljednji dan izložbe 18. triennale hrvatskog slikarstva Plavi salon na temu Realizma privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu u organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar, postavljene u prostorima Galerije umjetnina, Kneževe palače i Gradske lože.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno