Nedostaje dječji vrtić, pošta, sportska dvorana…

Galovac je rasprostranjen na površini od 9,5 četvorna kilometra. U naselju sa zaseocima Šarini stanovi, Tikvari i Jošane živi oko 1.400 žitelja u 350 obitelji. Kao najstarije pleme spominju se Gambiraže, nekad poznati vojnici

Galovac, općina – naselje u plodnim Ravnim kotarima, nastalo je na  temeljima ranokršćanskog sela Tršje. Prvi se put spominje  1518. godine i više je tumačenja o njegovu podrijetlu.  Prema jednom, po plemićkoj  obitelji Gallellis, koja je ondje  imala posjede u 14. i 15. stoljeću.
– Po drugoj teoriji potječe  od fratara tzv. galovaca ili pak,  od najstarijeg zdenca Galovac  koji nikad ne presuši, uvode  nas u galovačku povijest mještani koje zatičemo pokraj  kioska-prodavaonice uz glavnu cestu, tik do spomenika  NOB-u.
Na izuzetno vrijednom galovačkom lokalitetu Crkvina  kameni su ostaci ranokršćanske sakralne arhitekture i starohrvatskog vremena između  6. i 9. stoljeća. Turci su Galovac zauzeli u Ciparskom ratu (1570.-1573.) i održali do  kraja 17. stoljeća.
Obrtnici i zanatlije
– Do polovine 18. stoljeća,  Galovac je sa Sukošanom  sačinjavalo jednu župu. Porastom stanovništva 1760. godine je podignuta crkva Sv.  Mihovila Arkanđela, nebeskog zaštitnika župe koju nadasve uspješno vodi poljski svećenik Stanislav Wielinski, gotovo u detalje nam tumače  galovački sudionici subotnjeg  12-kilometarskog Križnog puta mladih Zadarske nadbiskupije od Zemunika do Poličnika.
U Galovcu je posljednji  “stalni župnik” bio 1946. godine, Stanko Horvat, Slovenac. Mladomisnik Boris Pedić  prije 10-ak godina “probio je  led i okupio mladost i starost”.  Izgradnjom “popove kuće” dobili su i svećenika don Stanislava.
– Tako su se hrvatsko-poljskim snagama pastira i pastve postavili temelji novog  župnog života koji se ponosi  povijesnom baštinom, navode  mladi Galovčani.
Galovac je rasprostranjen  na površini od 9,5 četvorna  kilometra. U naselju sa zaseocima Šarini stanovi, Tikvari i  Jošane živi oko 1.400 žitelja u  350 obitelji. Kao najstarije  pleme spominju se Gambiraže, nekad poznati vojnici.
– U Jošanima u oko 35 dimova žive dva dima Mikulića,  a svi drugi dimovi su Gulanovi, rječito objašnjava Anica Gulan.
Pored Gulana i Mikulića u  Galovcu su još, uvjeravaju nas  mnogi, 23 prezimena i to: Nadinić, Raspović, Vukša, Burčul, Šare, Vujević, Ćoso, Gulan, Bučić, Dević, Papić, Bačić,  Batur, Čakarun, Kožul, Kvartuč, Tokić, Jovančević, Maltež, Kovač, Birkić, Letina i  Galešić.
– Nemamo dječjeg vrtića,  pošte, sportske dvorane i poslovne zone, ali imamo nogometno igralište SC Brig, a  zamrznut je rad našeg NK Sv.  Mihovil, jadaju se Galovčani.
Međutim, osim osnovne  škole s oko 130 učenika i 20-ak  predškolaca tu su stomatološka i ambulanta opće prakse, trgovine, benzinska postaja, praonice automobila, vulkanizer, elektroničari, električari, prijevoznici, građevinari i  drugi obrtnici i zanatlije.
Obnovljena  općinska zgrada
Galovac ima mjesno groblje  i mrtvačnicu, KUD Sv. Mihovil, široke putove, svakodnevnu briškulu i boćanje te seosko gospodarstvo Markica-Jošani. Dakako, i željezničku prugu, kafiće i sportsku  kladionicu…
Grade se i obiteljski i gospodarski objekti. Poljoprivredom i stočarstvom bave se  uglavnom “za svoju dušu” i  potrebe. Uvjerili smo se da  “avioni više ne uvlače kola pri  prelijetanju Galovca, a nose  se i svjetleće patike”.
– Naručite kod nas svadbu i  sasvim se opustite, samouvjereno će Dragica Vujević, Sanda Vujević i Valentina Burčul,  agilne članice Obrtničko-poljoprivredno-uslužne zadruge  “Žena” nastale nakon edukacije Organizacije za građansku inicijativu – OGI.
– Zadruga “Žena” nudi i  usluge cateringa, čišćenja raznih objekata i plovila, razne  oblike pomoći u kući i na  brodu, izradu suvenira, konfeta i drugo, nabraja galovačka nevjesta, upraviteljica  Dragica Vujević, Zagorka iz  Sv. Križa Začretja, ističući pritom uspješnu provedbu projekta Europske unije pod nazivom SUVEZ – uključivanje  žena u održivi razvoj ratom  zahvaćenih područja Zadarske i Šibensko-kninske županije.
Iako je ovo općina čija se  postojanost sa sigurnošću ne  može garantirati, a pritom  brodi i u turbulentnim političkim vodama, Galovac se  zapravo vratio kući. Općinska  uprava jednostavno je adaptirala i uselila se na kat već  postojeće općinske zgrade.
Od tuda je osmišljena i dirigirana izgradnja sigurnosnog ogradnog zida između  školskog igrališta i županijske  ceste, postavljene su table dobrodošlice, a općinska uprava  bdije i nad proširenjem i  održavanjem javne rasvjete te  asfaltiranjem cesta i drugim  projektima.
Ovih dana stižu i prve tri  montažne autobusne čekaonice za putnike, najavljuje 30 –  godišnji Marin Gulan, načelnik s tek osmomjesečnim  stažem.