Dubravko Pernjak legalizirao dvije štale za tisuću eura

Za svaku štalu sam Općini Kolan, koja se odrekla komunalnog doprinosa, platio 500 kuna za potrebne pristojbe. Hrvatskim vodama sam platio 2,80 kuna po metru prostornom. Za objekt od 400-tinjak “kubika” platio sam nešto više od 1.000 kuna. Treba platiti skicu kuće koju ne mora nužno izraditi projektantska kuća, već je može napraviti i građevinski tehničar. Zatim treba platiti geodetsku kuću, koja će objekt doći ucrtati u prostor, kaže Dubravko Pernjak iz Kolana

Trebam legalizirati štale. Dođem na banku tražiti kredit, a oni me pitaju čime se bavim. Kažem ovčarstvom i odmah drugo pitanje je gdje su vam štale, kako se možete baviti ovčarstvom, a nemate štale? Razgovor je to bankarskog službenika i jednog poljoprivrednika u kojem su sudjelovale mnogi članovi ovog sektora u pokušaju da dođu do svježeg kapitala za širenje proizvodnje ili obrtnih sredstava za njeno održavanje. Problem sa štalama je što još nisu legalizirane i one za bankarskog službenika i bilo koga u uređenom sustavu ne postoje. Nelegalizirani poljoprivredni objekti jedan su od gorućih problema hrvatske poljoprivrede, slobodno bismo mogli reći na vrhu ljestvice, uz neriješeno vlasništvo zemljišta i njegovu rascjepkanost i usitnjenost.
Po nekim procjenama čak 90% hrvatske poljoprivredne proizvodnje obavlja se u nelegaliziranim objektima. U takvim uvjetima nisu samo problem bankarski krediti, nego i nemogućnost konkuriranja za predpristupne fondove EU. Zbog toga je nadležno ministarstvo na prvo mjesto stavilo svinjce, štale, kokošinjce i druge nelegalne gospodarske zgrade, u hrvatski selima, u prvi plan.
Mali OPG-ovci, kao glavni problem ističu neznanje i neinformiranost. Nitko im nije došao i točno rekao što treba učiniti i na koji način. Svjedoči to primjer s Paga, gdje ovčari razmišljaju o legalizaciji brojnih malih staja raspršenih dilejm
– Informacije se dobivaju na kapaljku, nikako. Mi ovčari praktično ništa ne znamo o tome, kako ćemo legalizirati naše objekte. Ovdje na Pagu ima nekoliko ovčarskih udruga, nitko od tih ljudi nije došao do nas da nam kaže što treba platiti i napraviti, priča Darko Belašić, iz Stare Vase kojim ima osamdeset ovaca.
Samo se legalne građevine mogu priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu. Zna to dobro Dubravko Pernjak, vlasnik obiteljske sirane Mih u Kolanu. On je legalizirao većinu svojih štala. Otkriva troškove koje je morao platiti i put koji je prošao da legalizira svoje poljoprivredne objekte.
– Još lani sam legalizirao dvije štale. Jedan je objekt površine osamnaest puta deset, a drugi 9×5 metara. Za svaki od njih sam Općini Kolan, koja se odrekla komunalnog doprinosa, platio 500 kuna za potrebne pristojbe. Hrvatskim vodama sam platio 2,80 kuna po metru prostornom. Za objekt od 400-tinjak kubika platio sam nešto više od 1.000 kuna. Još jedan trošak je u svemu ovome. Treba platiti skicu kuće koju ne mora nužno izraditi projektantska kuća, već je može napraviti i građevinski tehničar. Zatim treba platiti geodetsku kuću koja će objekt doći ucrtati u prostor. Njih danas ima puno na tržištu i nisu skupi. Danas njihova ekipa dođe na ovaj prostor i ucrta pet objekata. U mome slučaju cijeli trošak legalizacije došao me 1.000 eura, govori Pernjak te nastavlja:
– Kada sam skupio sve papire na kraju sam otišao u Ured za graditeljstvo u Pagu i s moje strane je sve bilo riješeno. Bitno je da sam predao zahtjev na vrijeme. Legalizacija je danas prijeko potrebna za svakog tko se želi baviti proizvodnjom. Nitko vas neće ozbiljno shvatiti, ako nemate legalizirane objekte, ukoliko nisu legalizirani, isto je kao da i ne postoje.