USKRSNI OBIČAJI "Ljuske blagoslovljenih jaja bacaju se u vatru, na sam Uskrs oblači se najsvečanija odjeća"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Neki će ove godine izostati zbog pandemije
Na Uskrs se na blagoslov u crkvu nose jaja, kapula, meso, vino i pogača, dok se po povratku iz crkve jede blagoslovljena hrana, te se ljuske blagoslovljenih jaja bacaju u vatru. Na sam Uskrs oblači se najsvečanija odjeća, te se ponovno počinje igrati kolo kod crkve na takozvanom koledišću ili igrišću, ispričala je Lulić - Štorić o uskrsnim običajima koji će ove godine izostati u svojoj punini zbog pandemije koronavirusa
Velimir BRKIĆ
Uskrsna košarica - neizostavan dio uskrsnog običaja

Etnološki odjel Narodnog Muzeja Zadar i Pedagoška služba muzeja, ove godine zbog koronavirusa nisu organizirali, sada već tradicionalne radionice pletenja maslinovih grančica koje se inače, prema riječima više kustosice i voditeljice Etnološkog odjela, dr.sc. Jasenke Lulić - Štorić, već godinama održavaju nekoliko dana prije same Cvjetnice u prostoru Narodnog Muzeja Zadar.
 

Umivanje u cvjetnoj vodi

- Kroz dosadašnje radionice prošao je veliki broj sudionika od djece predškolske i školske dobi, ali i odraslih, koji su se rado odazivali pletenju maslinovih grančica, rekla je Lulić- Štorić, te izdvojila zanimljivost običaja dinarskog područja sjeverne Dalmacije gdje bi djevojke dan prije Cvjetnice prikupile proljetno cvijeće te ga kroz noć ostavile u vodi dok bi se na samu Cvjetnicu u toj vodi umile, kako bi imale ljepše lice.

Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, počinje s korizmom na Čistu srijedu, i kako objašnjava Lulić - Štorić to je vrijeme propitivanja i pokore u kojem se pokornički karakter tog razdoblja, najbolje vidi po izostanku plesa, pireva, skromnijoj odjeći, postu i nemrsu na određene dane, a koji su obično srijeda i petak, te se tjedan dana prije Uskrsa obilježava Cvjetnica koja ima poseban ritual na području sjeverne Dalmacije.

-Tjedan dana prije Uskrsa je Cvjetnica koja se naziva još i Cvitnicom, ali i Maslinskom nedjeljom kada se blagoslivljaju maslinove grančice, podsjetila je Lulić - Štorić, te je objasnila kako se u jadranskom području sjeverne Dalmacije od listića maslina pletu palme te se u crkvu na blagoslov uz obične grančice masline, nose i ove pletene.

Prema tradiciji i običajima, kako dalje objašnjava voditelja etnološkog odjela NMZ-a, blagoslovljena maslinova grančica bi se stavila iza svete slike, dok bi se prošlogodišnja grančica bacala u vatru jednako kao i ljuske blagoslovljenih jaja.

Pred sam Uskrs, kako podsjeća Lulić - Štorić, najvažniji je veliki tjedan, koji se zove i "vela šetemana", u kojem su osim Uskrsa koji spada u nedjelju, najvažniji Veliki četvrtak, te Veliki petak.
 

Na Veliku subotu bojaju se jaja, peku pogače

- Na Veliki četvrtak se zavezuju crkvena zvona koja se odvezuju tek na službi na Veliku subotu, rekla je Lulić - Štorić, te ispričala kako bi umjesto zvona na obred u crkvu čegrtaljkama i čvrčaljkama pozivala nekolicina mladića koji bi obilazili selo obično tri puta u danu.

- Veliki petak je dan duboke žalosti i tada se ništa ne bi smjelo raditi na zemlji jer je, kako objašnjava Lulić - Štorić, na taj dan Kristovo tijelo bilo u zemlji i to je dan velikog posta ili samo nemrsa, dok se u crkvi čuva Kristov grob te se klanja križu i održava procesija.

Na Veliku subotu, priprema se hrana, bojaju se jaja, te se peku pogače i male pogačice u obliku pletenica za djecu.

- Jaja su se nekada bojala u broću kako bi se dobila crvena boja, dok je bogato ukrašavanje jaja novija pojava, objasnila je Lulić - Štorić dodajući kako su Etnološki odjel i Pedagoška služba do pojave koronakrize, održavali radionice ukrašavanja jaja.

- I konačno, u nedjelju, slavi se najveći kršćanski blagdan Uskrs, te se prema običaju, tada na blagoslov u crkvu nose jaja, kapula, meso, vino i pogača, dok se po povratku iz crkve jede blagoslovljena hrana, te se ljuske blagoslovljenih jaja bacaju u vatru. Na sam Uskrs oblači se najsvečanija odjeća, te se ponovno počinje igrati kolo kod crkve na takozvanom koledišću ili igrišću, ispričala je Lulić - Štorić o uskrsnim običajima koji će ove godine izostati u svojoj punini zbog pandemije koronavirusa.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)