Radost je doktorat obraniti u prekrasnom Zadru

Trenutačno obrađujem stvar vezanu za spomen jednog mjesta u Dalmaciji kroz mađarske srednjovjekovne kronike. U svezi istog, literaturu sam pribavio u Republici Slovačkoj. Ali, neka to bude mala tajna i moj skromni dar zahvale nezaboravnom gradu Zadru

Viktor Palić doktorirao je na Sveučilištu u Zadru, znanstveno polje povijest. Tema njegova rada je “Matično i mješovito sudstvo u dubrovačkim naseobinama u Bosni u XV. stoljeću (sličnosti i razlike)”.
U doktoratu ste obradili sudstvo u dubrovačkim naseobinama u Bosni u XV. stoljeću. Zbog čega upravo sudstvo u Bosni i to u navedenom razdoblju?
– Država Bosna bila je blisko i prirodno zaleđe starog Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike. Kao dugogodišnjeg suca posebice me je zanimalo funkcioniranje sudstva u dubrovačim naseobinama, koje su bile u mnogim rudarskim i trgovačkim mjestima Bosne. Izazov je bio ovu temu obraditi kroz burno XV. stoljeće, u vrijeme kada je fluktuacija Dubrovčana na tom području bila izrazita. Dopustite mi ovdje, iz zahvalnosti Bogu svemogućemu i čudotvornoj Gospe sinjskoj, izraziti i vlastite motivacijske razloge: veliku ljubav prema Dubrovniku i njegovoj povijesti i namiru duga uspomeni pok. oca i predaka pretežito s razdjelnice staništa dubrovačkog kraja i dalmatinskih prostora. Jednako tako i radost je doktorat obraniti u prekrasnom gradu Zadru, na najstarijem Sveučilištu Hrvatske i jednog dijela jugoistočne Europe.
 O čemu je zapravo riječ u Vašem doktorskom radu
– Moj doktorski rad pod naslovom: “Matično i mješovito sudstvo u dubrovačkim naseobinama u Bosni u XV. stoljeću (sličnosti i razlike)” sadrži prikaz postupka suđenja dubrovačkog suda i u dubrovačkim kolonijama u Bosni u XV stoljeću putem sudačkih kolegija. Također i rješavanje prijepora između domaćih ljudi u Bosni i Dubrovčana, prvotno ugovorima, a potom i od strane mješovitog suda. Ustroj istog počivao je na načelu jednakog broja sudaca. Radi se o jedinstvenoj ustanovi običajnog prava, vrsti narodnog suda – poroti. Istaknuti su slučajevi sukoba Dubrovčana i stranaca, rješavanih putem arbitraža i bosanskog kraljevskog suda. Govori se i o dokaznim sredstvima, saslušanju tajnih svjedoka, kaznama i raznim mjerama suda.
Burno 15. stoljeće
Iako postoji velik broj stručnih radova koji približavaju spoznaju o pojedinim pitanjima okvirne teme, želio sam na dosadanje spoznaje s novim saznanjima prikazati kao istraživačku i znanstvenu cjelinu. Ako sam u tomu uspio posebna zahvala ide mome mentoru.
Vaš rad je poprilično opsežan. Koliko ste vremena vremena utrošili na izradu?
– Zbog tematike koju obrađuje, rad je većeg opsega. On je plod višegodišnjeg prikupljanja neobjavljenih i objavljenih izvora i brojne domaće i strane literature. Na rukopisu istog rađeno je više od tri godine.
Jeste li u izradi rada nailazili na probleme, čime ste se sve koristili prilikom izrade rada?
– Pri izradi rada nailazio sam na brojne poteškoće: nedostatak izvora, nedostupnost literature i relativna udaljenost mjesta stanovanja od Državnog arhiva u Dubrovniku, čije sam fondove izdašno koristio u ljetnim mjesecima za vrijeme godišnjih odmora.
Doktorski rad
Najveću radost pružale su mi odredbe Statuta grada Dubrovnika, zasebni registri Liber de Maleficiis i procesi posebne serije Lamenta de foris.
Hoćete li nastaviti s istraživanjem ove tematike?
– Ohrabren pozitivnim rezultatima svog dosadanjeg istraživačkog rada i poticajem članova povjerenstva za obranu doktorata, s radošću ću nastaviti s daljnjim istraživanjem ove tematike.
– Čime se trenutačno bavite?
– Trenutačno obrađujem stvar vezanu za spomen jednog mjesta u Dalmaciji kroz mađarske srednjovjekovne kronike. U svezi istog, literaturu sam pribavio u Republici Slovačkoj. Ali, neka to bude mala tajna i moj skromni dar zahvale nezaboravnom gradu Zadru.
 Planovi za budućnost?
– Prvenstveno bih htio doktorski rad pretočiti u knjigu. Potom poraditi na docenturi i nekom obliku rada na fakultetu. Planovi uvijek postoje. Ipak, u svakom slučaju želim se posvetiti što boljem usavršavanju u znanstvenom radu. Ovo tim prije što se ulazu u znanost, kao na ulazu u pakao, mora postaviti zahtjev: Tu ne daj da te sumnja svlada; malodušje nek ovdje umre svako. (Dante)