Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Problemi oko pomorskog dobra stari više od sto godina

Autor: Ivana Burica

10.05.2010. 22:00
Problemi oko pomorskog dobra stari više od sto godina

Foto: Vedran SITNICA



Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala. To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta, rekao je Kundih
Cap. Branko Kundih, dipl. iur., održao je jučer u prostorima HGK – Županijske komore Zadar edukacijsku prezentaciju na temu “Koncesijska problematika turističkog sektora na morskoj obali”. U nastavku svojeg predavanja održao je i pretpromociju portala www.pomorskodobro.com – jedinstvenog specijaliziranog portala o pomorskom dobru, čija je promocija najavljena za 20. svibnja u Rijeci. Portal će za korisnike biti otvoren od 21. svibnja.
Predavača i njegove suradnike te nazočne na prezentaciji, među kojima su bili i županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Jerolim Uroda, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić i direktor “Ilirije” Goran Ražnjević, pozdravio je tajnik HGK – Županijske komore Zadar Denis Ikić.
Zašto ovakav “džumbus”?
On je podsjetio na velik značaj turističkog sektora u RH, što se jasno može iščitati iz udjela turizma u bruto domaćem proizvodu. Naime, udio turizma u BDP-u HNB, ovisno o godini, cijeni na 15,16 ili 17 posto.
Ikić je ukratko predstavio predavača Branka Kundiha – kapetana duge plovidbe, diplomiranog pravnika i profesora pomorskog prava, koji je u svojoj plodnoj karijeri među ostalim napisao i prvu monografiju o pomorskom dobru u Hrvatskoj “Pomorsko dobro i granice pomorskog dobra” iz 2000. godine, a autor je i strategije o pomorskom dobru.
– Netko bi se sada mogao zapitati: Ako je on autor strategije, zašto onda imamo ovaj džumbus, započeo je Kundih svoj izlaganje te podsjetio da je Vlada RH strategiju pomorskog dobra u 21. stoljeću naručila još 2000. godine.
– Ja sam preko Pomorskog fakulteta napravio jedan prijedlog strategije, koji je i objavljen u jednoj mojoj monografiji. No sadržaj te moje strategije zakonodavstvo nije nikada prihvatilo. Slikovito rečeno – strategija za 21. stoljeće još uvijek je u 21. ladici. Šteta. Jer, mnoge stvari na koje sam upozoravao još 2000. godine, kasnije su se pokazale problematičnima, rekao je Kundih, dodavši da je geneza problema oko pomorskog dobra stoljetna i doslovce nije razriješena više od 100 godina.
– Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala.
To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta. Državu imamo tek odnedavno.
Uvijek smo bili u tuđoj državi ili pod tuđom dominacijom. Sve to rezultiralo je preskakanjem pravnog kontinuiteta na pomorskom dobru, rekao je predavač.
Dva ključna zakona
On je naveo da su trenutačno u proceduri donošenja dva ključna zakona.
– Jedan ključni zakon za budućnost naše obale, ne samo pomorskog dobra, koji je samo jedan segment morske obale, jest zakon o turističkom zemljištu.
Drugi je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Bio sam pozvan na određene rasprave u Saboru gdje sam upozorio na neke od problema. Među njima je pitanje koncesioniranja na pomorskom dobru od jedinica lokalne samouprave ili države. To je tema o kojoj ne bih danas.
Jedna od dimenzija problema na koju bih danas htio svratiti pažnju jest činjenica da ona pravna osoba, koja je na turističkom zemljištu povezana s pomorskim dobrom, što znači funkcionalno, morfološki i tehnološki, mora formalno ići na javni natječaj kao i svi drugi. Dakle, jedan kamp ili hotel, koji je slikovito rečeno, zagrlio obalu, mora ići na natječaj. To po mojem dubokom uvjerenju dovodi u pitanje i pravnu sigurnosti te stvara golemi nered, rekao je Kundih napomenuvši da je Hrvatska 1994. godine, kada je donesen Pomorski zakonik, u koncesijsku problematiku ušla vrlo nepripremljeno.
Predstavljajući portal www. pomorskodobro. com, Branko Kundih naglasio je da na njemu surađuje i piše čak 16 eminentnih stručnjaka i poznavatelja problematike pomorskog dobra. Među njima je i dvoje sudaca Vrhovnog suda – Zadranka mr. sc. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, i mr. sc. Jadranko Jug, aktualni sudac Vrhovnog suda.
 


O portalu www.pomorskodobro.com


Prvi specijalizirani internetski portal u Hrvatskoj detaljno i stručno obrađuje teme pomorskog i podmorskog dobra te pruža cjelovite informacije o koncesijama, lukama, granicama, imovinskim pitanjima, turizmu i sudskoj praksi na pomorskom dobru Republike Hrvatske. Istovremeno, portal obrađuje morsko podmorje. LNG lanac, terminale i brodove te nudi zanimljive priče i fotografije hrvatskog podmorja i morske obale.