Foto: Vedran SITNICA
Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala. To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta, rekao je Kundih
Cap. Branko Kundih, dipl. iur., održao je jučer u prostorima HGK – Županijske komore Zadar edukacijsku prezentaciju na temu “Koncesijska problematika turističkog sektora na morskoj obali”. U nastavku svojeg predavanja održao je i pretpromociju portala www.pomorskodobro.com – jedinstvenog specijaliziranog portala o pomorskom dobru, čija je promocija najavljena za 20. svibnja u Rijeci. Portal će za korisnike biti otvoren od 21. svibnja.
Predavača i njegove suradnike te nazočne na prezentaciji, među kojima su bili i županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Jerolim Uroda, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić i direktor “Ilirije” Goran Ražnjević, pozdravio je tajnik HGK – Županijske komore Zadar Denis Ikić.
Zašto ovakav “džumbus”?
On je podsjetio na velik značaj turističkog sektora u RH, što se jasno može iščitati iz udjela turizma u bruto domaćem proizvodu. Naime, udio turizma u BDP-u HNB, ovisno o godini, cijeni na 15,16 ili 17 posto.
Ikić je ukratko predstavio predavača Branka Kundiha – kapetana duge plovidbe, diplomiranog pravnika i profesora pomorskog prava, koji je u svojoj plodnoj karijeri među ostalim napisao i prvu monografiju o pomorskom dobru u Hrvatskoj “Pomorsko dobro i granice pomorskog dobra” iz 2000. godine, a autor je i strategije o pomorskom dobru.
– Netko bi se sada mogao zapitati: Ako je on autor strategije, zašto onda imamo ovaj džumbus, započeo je Kundih svoj izlaganje te podsjetio da je Vlada RH strategiju pomorskog dobra u 21. stoljeću naručila još 2000. godine.
– Ja sam preko Pomorskog fakulteta napravio jedan prijedlog strategije, koji je i objavljen u jednoj mojoj monografiji. No sadržaj te moje strategije zakonodavstvo nije nikada prihvatilo. Slikovito rečeno – strategija za 21. stoljeće još uvijek je u 21. ladici. Šteta. Jer, mnoge stvari na koje sam upozoravao još 2000. godine, kasnije su se pokazale problematičnima, rekao je Kundih, dodavši da je geneza problema oko pomorskog dobra stoljetna i doslovce nije razriješena više od 100 godina.
– Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala.
To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta. Državu imamo tek odnedavno.
Uvijek smo bili u tuđoj državi ili pod tuđom dominacijom. Sve to rezultiralo je preskakanjem pravnog kontinuiteta na pomorskom dobru, rekao je predavač.
Dva ključna zakona
On je naveo da su trenutačno u proceduri donošenja dva ključna zakona.
– Jedan ključni zakon za budućnost naše obale, ne samo pomorskog dobra, koji je samo jedan segment morske obale, jest zakon o turističkom zemljištu.
Drugi je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Bio sam pozvan na određene rasprave u Saboru gdje sam upozorio na neke od problema. Među njima je pitanje koncesioniranja na pomorskom dobru od jedinica lokalne samouprave ili države. To je tema o kojoj ne bih danas.
Jedna od dimenzija problema na koju bih danas htio svratiti pažnju jest činjenica da ona pravna osoba, koja je na turističkom zemljištu povezana s pomorskim dobrom, što znači funkcionalno, morfološki i tehnološki, mora formalno ići na javni natječaj kao i svi drugi. Dakle, jedan kamp ili hotel, koji je slikovito rečeno, zagrlio obalu, mora ići na natječaj. To po mojem dubokom uvjerenju dovodi u pitanje i pravnu sigurnosti te stvara golemi nered, rekao je Kundih napomenuvši da je Hrvatska 1994. godine, kada je donesen Pomorski zakonik, u koncesijsku problematiku ušla vrlo nepripremljeno.
Predstavljajući portal www. pomorskodobro. com, Branko Kundih naglasio je da na njemu surađuje i piše čak 16 eminentnih stručnjaka i poznavatelja problematike pomorskog dobra. Među njima je i dvoje sudaca Vrhovnog suda – Zadranka mr. sc. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, i mr. sc. Jadranko Jug, aktualni sudac Vrhovnog suda.
O portalu www.pomorskodobro.com
Prvi specijalizirani internetski portal u Hrvatskoj detaljno i stručno obrađuje teme pomorskog i podmorskog dobra te pruža cjelovite informacije o koncesijama, lukama, granicama, imovinskim pitanjima, turizmu i sudskoj praksi na pomorskom dobru Republike Hrvatske. Istovremeno, portal obrađuje morsko podmorje. LNG lanac, terminale i brodove te nudi zanimljive priče i fotografije hrvatskog podmorja i morske obale.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program