Tankerska i Atlantska na 75 posto tonaže

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA

Hrvatska flota u međunarodnoj plovidbi te relevantnom dijelu ostalog brodarskog posla, udružena u "Mare  Nostrum" brojila je na kraju  2011. godine 167 brodova  ukupne tonaže (dwt)  3.268.900 tona.

Godinu ranije flota je brojila 171 brod sa 3.134.322  dwt-a, što najjednostavnije  znači smanjenje broja plovila  uz blagi rast tonaže, daljnje  nestajanje kontejnerskih brodova i snaženje dominacije  dviju najjačih brodarskih tvrtki u segmentu tonaže - Tankerske plovidbe i Atlantske  plovidbe, koje se sada u  međunarodnom teretnom  prometu penju na gotovo tri  četvrtine ukupne tonaže brodova. U broju jedinica prednjače pak Jadrolinija (51  brod) s brodovima mahom za  obalni linijski prijevoz dominantno trajektni te brodovi  posebne namjene u Brodspasu (24 broda) i JPS-u (18) dok  su tonažnom, prihodima i  značenjem dominantni brodari Tankerska plovidba i  Atlantska plovidba godinu započeli sa po 19 brodova, što je  sada već izmijenjeno. Atlantska je, naime, dva broda (Getaldić i Gundulić) prodala Britancima, dok je Tankerska  plovidba kupila jedan brod u  "3. maju" - Velebit sa 51.000  tona. Isti takav brod dovršen  lani ove je godine preuzela i  Uljanik plovidba.

I Lišinjska plovidba u  međuvremenu je prodala najstariji brod u floti.

Stanje flote i tvrtki

 Tankerska plovidba, dakle,  brojila je 19 brodova sa  1.520.000 ukupne tonaže  (dwt), a što je činilo 46,5 posto  hrvatske tonaže brodova u  međunarodnom prometu. U  odnosu na godinu prije do  kraja 2010. godine uvećali su  brodovlje kupnjom četiri broda u Kini i Koreji te prodajom  jednog završivši sa 16 na 19, te  u tonaži sa 1,4 došli do 1,5  milijuna tona skočivši sa 40 na  46 posto flote. To je već izmijenjeno preuzimanjem Velebita u "3. maju" čime broje  20 brodova i već sežu na 50  posto flote.

Atlantska plovidba drugi je  temeljni oslonac hrvatskog  brodarstva sa 19 brodova  814.000 dwt-a i 1.032 TEU  (kontejnerskih jedinica), odnosno 25 posto hrvatske tonaže. Prodaja dvaju brodova  ne ometa razvojnu projekciju  tvrtke koja već u ovoj godini  nastavlja s preuzimanjem novih brodova na Dalekom istoku. Uljanik plovidba kao  najmlađi brodar već se niz  godina nalazi na trećem mjestu, a lanjsku su godinu završili  sa 11-postotnim udjelom u tonaži sa sedam brodova i  361.000 dwt-a, a u međuvremenu je tvrtka preuzela brod  Pomer (blizanac Velebita  rađen također u "3. maju")  oko kojeg je jedno vrijeme  bilo "natezanja".

Jadroplov sa šest brodova i  276.000 dwt-a imao je udjel od  8,5 u floti. Lošinjska plovidba  - Brodarstvo sa sedam brodova (u međuvremenu je najstariji brod prodan) sa 235.500  dwt-a sudjelovala je u tonaži  flote sa 7,2 posto. Splitska i  Mediteranska plovidba imaju  simbolične udjele u ukupnosti  flote.

Jadrolnija je pak dominantni putnički, odnosno trajektni prijevoznik sa 51 brodom  koji u jednom trenutku mogu  prevesti 3.431 vozilo (mjera su  osobni automobili), odnosno  27.200 putnika, te je najveći  takav prijevoznik na Sredozemlju. Mediteranska u tom  dijelu te Rapska plovidba ima  simbolične kapacitete. Brodospas i Jadranski pomorski servis (JPS) sa svojim specifičnim  flotama od 24, odnosno 18  plovila upotpunjuju ukupnu  sliku.

Već nekoliko godina uz niz  izborenih, odnosno od Vlade  RH prihvaćenih pogodnosti i  specifičnosti (usuglašenih s  propisima EU) od kojih je  dominantna - oslobađanje od  plaćanja poreza na dobit, hrvatska se flota modernizira,  ali ne uvećava u bitnom. Od  polovine 2008. godine zavladala je, naime, kriza najprije  kao financijska koja je poremetila uobičajene kreditne  putove, potom i kriza brodarstva i brodogradnje, prije  svega zbog pada cijena vozarina.

Teške godine

U međuvremenu su vozarine na suhe terete doživjele  djelomični oporavak. No ni  približan nevjerojatnim dosezima u 2007. i dijelu 2008.  godine. Ipak omogućava  većini brodara da - brode.  Kada je u pitanju tržište tekućih tereta najbitnije za Tankersku plovidbu, odnosno  Uljanik plovidbu tu su prilike,  nažalost, i dalje vrlo složene i  nastavit će se.

Oporavak svjetskog gospodarstva je prisutan, ali nedovoljan za bitni rast prometa. Pogotovo je nemoguće  očekivati da bi rast gospodarstva i prometa mogao  "progutati", odnosno uposliti  enormno napuhalu flotu. Brodovi su masovno naručeni u  vrhunskim godinama do 2008.  i ne odgovaraju stanju na  tržištu. Iako je dio brodara,  posebice dio špekulanata  odustao od gradnji, ipak se  daleko više brodova gradi nego su potrebe tržišta. Ti brodovi ovih godina ulaze u  tržište, a prometa nema dovoljno. To im obara cijene i  zarade. Uz nešto iznimki brodarima ne ide na ruku ni obaranje vrijednosti dolara u kojem se plaća u međunarodnom prometu, dok istovremeno velik dio troškova imaju u  eurima ili kunama vezanim uz  euro. Pored toga i ponovo  narasle cijene nafte (sada ipak  u padu) enormno su povećale  troškove brodova.

 Godina u kojoj smo bit će  teška za sve brodare i definitivno gubitaška za brodare  u tekućim teretima (nafta i  derivati), a u još neizvjesnim  procjenama za 2012. dominira  uvjerenje da će i ona naftnim  brodarima donijeti gubitke.

 

Poslovanje po završnim računima

Grupa Tankerska plovidba ostvarila je prihode od 1,16 milijardi kuna u 2010.  godini i završila unatoč teškoj godini i krizi sa 81,9 milijuna kuna dobiti (u  međuvremenu, nažalost, nakon dvije godine odolijevanja krizi prvi će kvartal  završiti negativno s istom projekcijom za cijelu godinu).

Grupa Atlantska plovidba završila je godinu sa 39,7 milijuna kuna neto dobiti.  Ostvarila je ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 927,2 milijuna kuna.

I Puljska Uljanik plovidba u prošloj je godini ostvarila 95,5 milijuna kuna dobiti,  odnosno 64 posto više nego u 2009. godini, uz prihod od 333 milijuna kuna.  Jadroplov je uz prihod od 325,5 milijuna kuna završio sa 47 milijuna gubitka.  Lošinjska plovidba je uz prihod od 300 milijuna kuna zabilježila 15 milijuna kuna  gubitka. Lani je i Jadrolinija sa 879 milijuna kuna prihoda uspjela okončati godinu  sa 1,2 milijuna kuna dobiti.

 

Beneficirani staž za pomorce i "tonage tax"

Nakon niza peripetija i izostanka potpore beneficiranom  radnom stažu za pomorce kod samog prijedloga Izmjena i  dopuna Pomorskog zakonika, Vlada RH reagirala je i ispunila  amandmanom davnašnji zahtjev pomoraca za beneficiranim  stažom. Amandman, spomenimo, je osim predstavnika  klubova zastupnika osobno podržao i Ivo Grbić, spomenuvši  da dolazi iz sredine (Zadarske županije) s najviše pomoraca u  zemlji, s najvažnijom ovdašnjom brodarskom tvrtkom  Tankerskom plovidbom, ali i da zahvaljuje što je pred nekoliko  godina postavljao pitanje i predlagao ono što je Vlada sad i  usvojila - beneficirani staž za pomorce.

Vlada je, naime, prihvatila da će teško do angažmana na  brodovima većina pomoraca starijih od 60 godina.

 Nastavak je to onog drugog segmenta problema -  udovoljavanja zahtjevima pomoraca. U višegodišnjem hodu u  resoru ministra Božidara Kalmete, s kapetanom Mariom  Babićem, uz veliko uvažavanje brodarskih tvrtki i predstavnika  pomoraca, valjalo je dobiti potporu Vlade, odnosno  Ministarstvo financija uvjeriti u niz iznimaka s kojima se  rješavalo - doprinose i poreze za pomorce (ipak većinu vrativši  u sustav socijalne sigurnosti koju prethodno nisu imali), staž,  kao i porezna izuzeća za brodarske tvrtke.  Kao novum -  istovjetan EU, brodarske će tvrtke ovim izmjenama ipak  plaćati porez, ali kao porez po tonaži, neovisan o poslovanju  i prilikama, ali ne bi trebao biti visok, te su ga brodari podržali.  Najveći porez plaćat će Tankerska, potom Atlatska plovidba.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno