Rez vinove loze u zeleno

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
SVE U SVOJE VRIME - Ivan Bačinić iz Kraja na otoku Pašmanu u svom vinogradu

Vinarstvo našeg područja posljednje desetljeće dobilo je odgovarajući značaj i prepoznatljivost o čemu svjedoče brojna domaća i međunarodna priznanja, međutim, kvalitetnog vina nema bez kvalitetne sirovine, a kako predstoji vrijeme brojnih radova u vinogradima, koji znatno doprinose kvaliteti grožđa pokušati ćemo ukratko elaborirati.

Suzbiti pepelnicu i peronosporu

Rez vinove loze u zeleno, koji se obavlja tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa, ali prije toga upozorenje vezano za zaštitu od bolesti.

 Naime, u ovoj fenofazi obzirom na klimatske uvjete moguće su primarne infekcije peronospore, a može se očekivati i pepelnica koja je prezimila u pupu. Trsove zbog toga treba detaljno pregledati i suzbiti pepelnicu i peronosporu što ranije, kako bi smanjili potencijal napada kasnije, u bujnijoj vegetaciji vinove loze.

Vinogradar iz Kraja na otoku Pašmanu Ivan Bačinić u svom uzornom vinogradu njeguje autohtone kultivare debit, maraštinu, plavinu uz pokoji trs pošipa i babića i dobro mu je poznato kako se plijevljenje ne smije izostaviti, jer se tim zahvatom čuva kondicija trsa. Isto misli i Stoša Baljak iz Lovinca koja ovih dana plijevi vinograd.

Na što se mora posebno obratiti pozornost prilikom reza vinove loze u zeleno?

Plijevljenje i pinciranje

Pri plijevljenju mora se paziti da se ostave one mladice koje mogu poslužiti za obnovu loze ili za popunu praznih mjesta u vinogradu. Uz plijevljenje obavlja se i pinciranje koje predstavlja prikraćivanje rodnih mladica, čime se privremeno zaustavlja bujan rast. Time se postiže da mladice ojačaju i da se stvore što povoljniji uvjeti za cvatnju i oplodnju uz smanjeno osipanje grozdova. Obavlja se istovremeno kada i drugo plijevljenje, dakle, desetak dana prije cvatnje.

Važno je napomenuti kako se u stolnih kultivara grožđa obavlja i drugo pinciranje rodnih mladica, i to dvadesetak dana poslije cvatnje, kako bi se postigla što veća krupnoća bobica te bolji izgled grozda.

 Uz spomenute agrotehničke mjere ima jedna koja se rijetko obavlja, a ima veliki značaj u povećanju obujma bobica (do 20%) i ranijem dozrijevanju (do 2 tjedna), a to je prstenovanje. Ono se obavlja posebnim škarama, kojima se uklanja jedan dio kore pri osnovi rodnih mladica u obliku prstena širine 3-5 mm. To je zahvat koji se preporučuje za stolne sorte grožđa, ali se ne smije obavljati svake godine, jer dolazi do iscrpljenja trsa pa su takvi trsovi kratkog vijeka.

Prorjeđivanje grozdova i bobica

 Uz spomenute intervencije na trsu imamo i prorjeđivanje grozdova, koje se obavlja u godinama kad se trs previše opteretio rodom, na način da prorjeđujemo ponajprije slabije razvijene grozdove iz središnjeg dijela trsa, a tek onda dobro razvijene grozdove ako je broj grozdova na trsu još uvijek prevelik. Tim zahvatom povećavamo krupnoću bobica i grozdova, postižemo ljepši izgled grozda i potpunije dozrijevanje.

Tijekom vrućih ljetnih dana iscrpljujuće je zalamanje zaperaka, odnosno uklanjanje nepotrebnih zelenih dijelova loze kako bi se što više hranjiva usmjerilo u rast bobica odnosno grozda. Pravilo je da se mladi zaperci potpuno uklanjaju, a razvijeniji prikraćuju na jedan pup, da ne bi došlo do oštećenja zimskog pupa ili pak njegova tjeranja u istoj godini. Zalamanje zaperaka provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijskog razdoblja, ovisno o bujnosti rasta vegetacije i intenziteta razvoja zaperaka. Posljednja intervencija vezana za grozd je prorjeđivanje bobica u zbijenih grozdova kako bi se postigao ujednačeni razvoj bobica i jednolična veličina grozdova. Nakon tog zahvata grozdovi su manje izloženi napadu bolesti i štetnika te time postižu veću sposobnost za čuvanje i transport. Obavlja se nakon cvatnje i oplodnje, i to uglavnom u stolnih sorata grožđa.

Skidanje lišća i vršikanje

Skidanjem lišća (prorjeđivanjem listova) postiže se bolja prozračnost i osvijetljenost grožđa pa je samim tim i bolje dozrijevanje, smanjuje se vlaga unutar grozdova i djelotvornija je zaštita od sive plijesni. Obavlja se 15-30 dana prije berbe tako da se na rodnim mladicama uklanja dio lišća u zoni grozdova, međutim, kod provedbe ove mjere potreban je izuzetan oprez kako grozdove ne bismo potpuno ogoljeli što može dovesti do neželjenih ožegotina uslijed visokih temperatura kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina.

Vršikanje se provodi radi iste svrhe, tj. da bi se grožđu osiguralo što više hranjivih tvari, bolje dozrijevanje i manja mogućnost pojave sive plijesni.

Ono se provodi u drugoj polovici lipnja pa sve do kolovoza, a skidaju se svi vrhovi mladica. Iskustvo iz prakse naših vinogradara upućuje na to da bi nakon ovog agrotehničkog zahvata bilo poželjno za prskanje vinograda primijeniti sredstva za zaštitu vinograda na bazi bakra.

Iz gore izloženog jasno nam je da samo intervencija u zeleno ima desetak, a tek zaštita od bolesti i štetnika, prihrana i obrada, a bez ovih mjera nema ni kvalitetnog grožđa, a ni vina potvrdili su Ivan Bačinić iz Kraja i Stoša Baljak iz Lovinca.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno