U Zadru izložen dio čuvenog ciklusa erotskih bakropisa iz 70-ih

Slika korisnika admin
hollos zadart
Siniša KLARICA

U galeriji Zadarta otvorena je izložba oca i sina Renea i Mislava Hollosa.

Mislav Hollos (1973.), profesor je povijesti umjetnosti i magistar arheologije, predavač i voditelj u MUO, MDC Klovićevim dvorima, Modernoj  galeriji, te poznati multimedijalni umjetnik.

Uz sve to, glazbenik je i kompozitor. Nastupa sa raznim glazbenicima  iz Hrvatske i inozemstva. Početak slikarskog opusa počinje s portretima  obitelji i prijatelja, zatim kao grafički dizajner logotipa i plakata, a sve  više pokazuje sklonost i za crtani film.

Rene Hollos (1944.) osnove crtanja i slikanja akvarela dobio je od oca,  akademskog arhitekta i slikara Eugena Hollosa. Diplomirao je na likovnom smjeru Pedagoške akademije, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti na odjelu za kiparstvo. Pored kiparstva posvetio se i crtanju, akvarelu i grafici.

U grafičkom svijetu Rene Hollos poznat je po minijaturama, ponajviše  po ciklusu erotskih bakropisa iz 70-ih, kojega se dio čuva u zbirci Grafičkog kabineta u Zagrebu, čiji je dio predstavljen i u galeriji Zadarta.

- Izložba različitih likovnih ostvarenja autora Renea i Mislava Hollosa,  oca i sina daje ovim izloženim plodovima njihove inspiracije, nama, posjetiteljima i primateljima njihove umjetničke poruke, obilje nove inspiracije za vlastita promišljanja i suočavanje s vlastitim izazovima. Bilo da  će nas najprije ponijeti zvuci svirke 'Ludog orkestra', ili ćemo radije staloženo kontemplirati različite vizije 'Otoka'. Odatle put vodi dalje, u vizije Grada, grada Sunca, Heliopolisa, mjesta susreta profanog i idealnog,  ljudskog i božanskog. Na jednom su mjestu tako okupljeni monotipije,  akvareli, pasteli, lavirani tuševi, minijature i krokiji kroz koje progovaraju  aktovi, ljubavnici, psihološki arhetipovi... Tijela i pogledi, pokreti koje ruka umjetnika jest zabilježila, ali ne da ih zaustavi, nego oslobodi, rasprostre dalje preko promatračeva oka. Oslobođeni Homo Eroticus Renea  Hollosa pojavljuje se tako na ovoj izložbi kao stvarni majordomus,  meštar ceremonijala, a njegova družica, Venera u svom dnevnom, bikovskom vidu, kao Danica koja osvjetljava put i omogućava nam izbor između Otoka i Grada. Čitava ova poema raznolikih prizora dolazi pred  nas zaogrnuta još jednom porukom, onom koja u sebi krije najveću misteriju, misteriju krvi. Od oca do sina, prenosi se plamen koji boravi, kako  je znano, u vrlini Štapa, potomku prve trstike kojom je Prometej darovao  čovjeku vatru, svjetlost, boju i izražaj. I kao 'ushićeni svjedoci' i mi  možemo, jedino ono što i moramo - prenositi iskru u nadi da će polis  uistinu ponovno postati Heliopolis, rekao je otvarajući izložbu mr. sc.  Ivan Stagličić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno