ZADARSKO ZALEĐE NEPROCJENJIV RESURS

Potaknuti činjenicom da na području Zadarske županije postoji slaba umreženost pružatelja usluga ruralnog turizma te prijetnjom od opasnosti kao što su masovni pristup pružanju usluga i komercijalizacija na štetu ambijentalnosti, Razvojna agencija Zadarske županije je odlučila tiskati Katalog ruralnog turizma Zadarske županije, rekla je direktorica Razvojne agencije Zadarske županije Sanja Peričić
Razvijeni ruralni  krajevi bogatstvo  su cjelokupnog  razvoja nekog  područja. Ako to područje  posjeduje šarolikost i posebnost kakva je na prostoru  Zadarske županije, tada se  javljaju nesagledive mogućnosti u njegovoj komercijalizaciji od strane turizma.
Da je tome tako, svjedoči i  netom predstavljen Katalog  ruralnog turizma Zadarske  županije koji je svjetlo dana  ugledao pred mnogobrojnim  uzvanicima na obiteljskom  gospodarstvu Krševana Zrilića u Benkovcu. U katalogu  je predstavljeno 17 turističkih  destinacija u ruralnom prostoru Zadarske županije na  području Primorja, Ravnih  kotara i Like. U ambijentu  obiteljskih gospodarstva, kamenih kuća i seoske idile  putniku namjerniku nudi se  domaća hrana i smještaj.
 Začeci ruralnog  turizma
Katalog je izradila Razvojna agencija Zadarske županije, a predstavili su ga  Sanja Peričić, direktorica  Razvojne agencije zadarske  županije, Stipe Zrilić, župan  Zadarske županije, i Mirko  Erstić, gradonačelnik Benkovca.
Potaknuti činjenicom da na  području Zadarske županije  postoji slaba umreženost pružatelja usluga ruralnog turizma te prijetnjom od opasnosti kao što su masovni pristup pružanju usluga i komercijalizacija na štetu ambijentalnosti, Razvojna agencija Zadarske županije je  odlučila tiskati Katalog ruralnog turizma Zadarske županije, rekla je između ostalog direktorica Sanja Peričić.
Zaleđe Zadarske županije  je vrlo vrijedan resurs koji se  može istovremeno očuvati,  revitalizirati i pretvoriti u vrhunski turistički proizvod koji  će sezonu produljiti na veći  dio godine. Ruralni turizam  na zadarskom području u samim je začecima i predstavlja  veliki neiskorišteni potencijal  – od otoka, preko sela i  naselja u zadarskom zaleđu  sve do ličkog dijela Zadarske  županije, između ostalog rekao je župan Stipe Zrilić.
Posebna mi je čast da je  Katalog ruralnog turizma Zadarske županije promoviran u  Benkovcu, jer grad Benkovac  teritorijalno ima najveće ruralno područje u Zadarskoj  županiji. Na tom području  nakon povratka prognanih i  raseljenih pristupilo se obnovi naselja i poljoprivredne  proizvodnje. Stvorili su se novi standardi života koji rezultiraju stvaranjem uvjeta za  razvoj seoskog turizma u svojem kratkom izlaganju rekao  je gradonačelnik Mirko Erstić.
Ne samo da se nudi domaća  hrana i smještaj, već se nude  svi proizvodi sela. Tako oživljava ponuda sela koja je  tradicionalna u Zapadnoj Europi gdje se u dane vikenda  odlazi na selo kupovati voće,  povrće, vino i suhomesnati  proizvodi, a ujedno se konzumira tradicionalna seljačka  hrana.
I kod nas je došlo vrijeme  promjene u ponudi i prodaji  poljoprivrednih proizvoda.  Tradicionalna prodajna mjesta tržnice po gradskim kvartovima gube bitku s pojavom  trgovinskih lanaca i masovne  prodaje voća i povrća. Ovakvom promjenom ne samo da  gube proizvođači, već gube i  potrošači. Mali proizvođači  gotovo su osuđeni na propast,  jer svoju skromnu i šaroliku  paletu proizvoda nemaju kome prodati ili, ako je uspiju  prodati, tada su cijene daleko  ispod onih proizvođačkih.
Naša ili turska  lubenica!?
Potrošači sve teže dolaze  do tradicionalnih proizvoda  na koje su navikli. Masovnom  proizvodnjom gubi se na kvaliteti, a kvaliteta se danas sve  više traži.
Da je tome tako, uvjerila se  naša mala ekipa posjetivši  Zelenu tržnicu – u Zadru prije  nekoliko dana u kasnim večernjim satima. Svježe voće i  povrće izloženo mami oko i  nepce, ali kupaca vrlo malo.  Cijene više nego pristupačne:  fažoli 12 kuna, kupus 2,50,  tikvice 3, kapula 3,50, salata 7,  paprika 7, pomidor 4, dinje 3,  lubenica 3, mrkva 4 i mladi  krumpir 1,50 kuna.
Cijena je gotovo ista kao  prije pet i više godina, a  troškovi proizvodnje više puta  su se povećali, govori Zrinko  Prtajn, poljodjelac iz Vrane,  redoviti posjetitelj Zelene tržnice u Zadru. Ne samo da su  cijene ostale iste, a troškovi se  povećali, sve teže je prodati  vlastiti proizvod. Ubiju nas  trgovinski lanci i uvoz. Evo i  ovdje na Zelenoj tržnici prodaje se voće i povrće iz uvoza.  Ne samo da se uvoze proizvodi kojih nema dovoljno na  našem tržištu, već se prodaju  lubenice pristigle iz Turske,  jada se Zrinko.
Da se stvarno nude turske  lubenice, uvjerili smo se i  sami. Tvrtka Korana d.o.o. iz  Poličnika uvezla je 23 tone  prvoklasnih lubenica iz Turske. Plodovi veličine od 12 do  20 kilograma nude se po cijeni 2,50 kuna za kilogram.
U Turskoj je berba lubenica  pri kraju i sada su plodovi  najbolje kvalitete. Osim toga  zbog masovne proizvodnje cijena je takva da se isplati  uvesti je bez obzira na put  duži od 2.000 kilometara, koji  traje dva dana, govori Sead  Šabić predstavnik tvrtke Korana.
Za uvezene lubenice posjedujemo svu potrebnu dokumentaciju, plaćena je carina, obračunat PDV, a tržište  je slobodno i nema razloga da  se ne bavimo uvozom. Osim  toga lubenica se dobro prodaje.
Hoće li se krajnjem kupcu  nuditi kao turska ili domaća  ravnokotarska lubenica, na  vama je da prosudite.