Prisnac je kolač kojim su se častili vijećnici još u antici. Ako bi donijeli dobre odluke građani su ih častili prisnacem
Drugi Prisnac fest održan u Zavičajnom klubu Janko Mitrović u Zelengradu započeo je edukativnim predavanjem koje je održala dipl. ing. Ana Marušić Lisac “Oznake izvornosti zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda”. Marušić-Lisac djelatnica je “Biotehnikona”, jedinog ovlaštenog certifikacijskog tijela za oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla hrane od 2006. godine sa sjedištem u Splitu. U svojem izlaganju one je prisutne upozorila što će se dogoditi ako Hrvatska postane članica EU.
– U onom trenutku kada postanemo članica, Europa neće razmaknuti svoje proizvode na policama i reći: Hrvati, evo vam mjesta za vaše proizvode i za vaša jela na našim stolovima, nego će se i te kako truditi zadržati svoje pozicije koje imaju od ranije, a mi ćemo morati napraviti dodatni napor i trud da predstavimo našu ponudu, kazala je Ana Marušić Lisac, naglasivši da imamo sjajno bogatstvo u autohtonim prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima.
Postupak certifikacije
– Hrvatska ima bogatu ponudu tradicijskih jela i pred nama stoji izazov kako ih što bolje predstaviti u ugostiteljskim objektima kao i lokalnom stanovništvu, osobito mlađem, koje možda i ne poznaje takve proizvode i svakako, turistima. Oni su prva klijentela kojima najbrže možemo ponuditi naše proizvode. Oni svaki dan jedu, svaki dan mogu nešto novo probati, a većina mladih je i voljna probati nešto novo, istaknula je Ana Marušić Lisac.
Na predavanju je bilo govora o postupku tijekom procesa registracije proizvoda koje se danas provodi unutar Ministarstva poljoprivrede. U tom procesu je najvažnija specifikacija proizvoda, to jest način na koji se proizvodi, o čemu odlučuju sami proizvođači, a dopuštene su i male modifikacije, s obzirom na recepture. Zaštita lokalnih proizvoda ujedno je i dobar marketing dotičnog područja čega su primjeri paški sir, dalmatinski pršut ili slavonski kulin.
– I proizvod i regija imaju koristi od toga i to zato jer je to način razvoja ruralnog područja. Kad je europska regulativa zamišljana i zamišljena za ovo područje, polazište je bilo u uravnoteženom razvoju regija. Bitno je da nisu razvijeni samo veliki gradovi, nego da se razvijaju i dislocirana, ruralna, otočna i planinska područja. Kod nas je, također osobito bitno zadržavanje dohotka i dodane vrijednosti u regiji i za regiju, istaknula je Ana Marušić Lisac koja je okupljenima predstavila potpuni proces certifikacije određenog proizvoda, primjerice prisnaca kako se on odvija u trenutačnim zakonskim okvirima. Prikazala je i četrdesetak sličnih proizvoda koji postoje kao zaštićeni unutar sustava EU. Ono što je posebno važno unutar europskog sustava za dobar plasman nekog proizvoda, naglasila je Marušić Lisac, je i povijesna priča vezana uz njega, u čemu bismo mogli dosta napraviti, ako bismo pravilno vrednovali mnoge priče, anegdote i legende, vezane uz hrvatske prehrambene proizvode i recepture.
Važnost domaćeg kukuruza
U natjecateljskom dijelu festivala nastupilo je četrnaest sudionica i sudionika čije je prisnace ocjenjivao ocjenjivački sud pod predsjedanjem Marijana Vrkića. Prije dodjela priznanja i nagrada, nazočne je pozdravio gradonačelnik Obrovca, dr. Ante Župan:
– Ovaj dan se zove Prisnac fest. Riječ je o izvornom, narodnom jelu, koje je povijesno i gastronomski vezano za ovaj kraj. To je i razlog zašto je udruga “Janko Mitrović” iz Zelengrada to odlučila dignuti na jednu višu razinu, istaknuo je gradonačelnik Župan osvrnuvši se na prisnac kao moguću gastronomsku vrijednost ovoga kraja u europskim razmjerima. O prisnacu kao proizvodu, kao i ovogodišnjoj kvaliteti primjeraka na natjecanju, okupljenima je govorio predsjednik ocjenjivačkog suda, Marijan Vrkić:
– Prisnac postoji još od antičkih dana. Ako bi vijećnici donijeli dobre odluke građani su ih častili prisnacem, kazao je Vrkić te se osvrnuo na ovogodišnje natjecanje:
– Iako su se ljudi trudili, kvaliteta je bila nešto lošija nego prošle godine. Prva je godina vjerojatno bila izazovna godina i više su se trudili ili su možda imali bolji materijal. Kod prisnaca se koristi pšenično brašno za koru bez kvasca. U svakom brašnu mora biti malo kukuruznog brašna, ali ne onog iz trgovine. Zabranjeno je stavljati vrhnje, a treba paziti i kod jaja. Ako se stavi cijelo jaje, prisnac se raspada. Koristi se samo bjelanjak koji steže i drži masu, a žumanjkom se samo namaže gornja kora da dobije boju, kazao je Vrkić i nastavio:
Vara – novi izazov
– Danas svi na komine stavljaju šamot i onda tu stave peku. Tako se ne može dobro ispeći donja kora, a donja kora mora uvijek biti tvrđa nego gornja, poručio je Vrkić.
Gosti su u Zelengradu mogli probati i varu, jelo od kukuruza, boba i čičvarde koji se šest sati kuhaju u loncu s pršutom i pancetom, gulaš od divljači, domaćeg kozlića lešo, te autohtone sirove i basu. Nastupio je KUD iz Bruške, a posebnu pohvalu zaslužuju najmlađi članovi organizatora koji su odjeveni u posebne majice, gostima stalno bili na usluzi.
Kako napraviti prisnac?
– U tijesto ide samo brašno, voda i sol. Nadjev se radi od skorupa, bjelanjka, domaćeg kukuruznog brašna od kukuruza s osam redaka koji je jako bitan da pokupi masnoću od skorupa, basa i mladi sir škripavac. To se sve zamijesi kao nadjev, poklope se samo rubovi s brašnom. Na vrhu se premaže žumancem. Peče se ispod peke i posebnu pozornost treba obratiti donjoj kori kako bi bila dobro pečena, otkrio nam je Ivica Mitrović.
Prisnac – hrvatski brand
– Organizator je iznimno zadovoljan s ovogodišnjim prisnac festom, kvalitetom prisnaca i brojem natjecatelja. Ove godine se prijavilo 14 osoba i mi se zahvaljujemo svima koji su se natjecali i koji su dali podršku Zavičajnom klubu u namjeri da se prisnac prezentira i digne na višu razinu, kazao je Ivica Mitrović, koji o planovima za budućnost ističe:
– Cilj je na razini države zaštititi prisnac gdje će dobiti oznaku izvornosti. Želimo da ovo jelo nađe svoje mjesto u svim većim restoranima i da postane brand Hrvatske, a ne samo ovoga kraja.
Prvo mjesto Mariji Maši Mitrović
Prvo mjesto sa 109 bodova osvojila je Marija Maša Mitrović. Drugo mjesto sa 99 bodova osvojila je Zorka Župan, a treće Ksenija Čirjak. Pobjednice su dobile medalje i diplome te peku i ožeg, kao i knjigu “Vezilje zadarskoga kraja”, dar Narodnoga muzeja, a pobjednici Mariji Maši Mitrović, pripala je i posebna nagrada – koza.
Pobjednice su potom okupljenima demonstrirale uživo izradu pravoga prisnaca.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Zadar
zatvaranje cesta
VAŽNA OBAVIJEST Uskoro utrka Wings For Life uz posebnu regulaciju prometa
Moda
zadarski concept store