Zadarska županija treća i s najmanjim padom u zemlji

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
KORONA SEZONA - Turizam u lipnju i prvom polugodištu
U sezoni korone, i trendu »što južnije to tužnije« Zadarska županija je stradala manje katastrofalno od drugih, odnosno, sa padom svega nešto većim od 50%, drži se na trećem mjestu naših turističkih regija. Komercijalna statistika biti će i puno, puno gora. Blago probuđen lipanj jača nade u srpanj i kolovoz.
Ivan JAMIČIĆ
Zadarska županija za sad uvjerljivo drži treće mjesto u zemlji, prvenstveno zahvaljujući onom što nazivamo nekomercijalni turizam, i Viru i Zadru

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom lipnja 2020. zabilježeno je 722.565 dolazaka stranih turista (pad od 74,7 %) te 193.031 dolazak domaćih gostiju (pad od 36,6 %). Broj noćenja stranih turista u lipnju je iznosio 3.892.768 (pad od 71,4 %) dok su domaći turisti ostvarili 970.918 noćenja (pad od 35,5 %). Ukupni turistički promet (strani i domaći turisti), u lipnju iznosi 915.596 dolazaka (pad od 71,0 %) i 4.863.686 noćenja (pad od 67,8 %).

Prema vrstama smještaja vodi obiteljski i iznajmljivački sektor

Tijekom lipnja, gotovo 3/4 turističkog prometa registrirano je u komercijalnim smještajnim objektima,
22% u nekomercijalnim smještajnim objektima, a potom slijedi nautika (4%).
No, komercijalni smještaj ostvario je 27,6% lanjskih noćenja dok je u nekomercijalnom ostvareno preko 75%, dakle tri četvrtine lanjskog prometa ili preko milijun noćenja.
U komercijalnom smještaju od 3,6 milijuna noćenja najviše odnosno 1.575.797 noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvima odnosno iznajmljivačkom sektoru gdje u odnosu na lani promet bio 32%. Kampovi su ostvarili preko 1,2 milijuna noćenja i dosegli 37% lanjskog ostvarenja (iako je vidljivo smanjivanje duljine boravka). Slijede hoteli sa 1,05 milijuna noćenja sa manje od 15% lanjskog rezultata, te su za sad, vjerojatno i do jaseni najveće žrtve korone. Objekti u OPG-eima imaju najbolji prolaz od gotovo 60% lanjskog ali se radi o simboličnih manje od 8.000 noćenja. Nautika u odnosu na sve ostalo nije loše prošla sa 32% lanjskog ostvarenja u lipnju, odnosno 107 tisuća noćenja.

Prema tržištima: Nijemci, Slovenci, domaći...

Naravno da sa svih tržišta bilježimo potonuće od 100% oa do 60-tak kod najboljih, osim Slovenije i domaćeg tržišta. Ipak i tijekom takvog lipnja, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnom nivou ostvarilo je tržište Njemačke sa udjelom od 25%, a potom slijede Slovenija sa 23%, domaće tržište sa 20% i Austrija sa 8%, potom sa 7% Češka, dok su Poljska i Italija na 3%,...
Prvo polugodište sa padom od 71%
Dok smo u siječnju i veljači nešto rasli a u travnju pali do - 100% ukupno smo u šest mjeseci imali turistički pad u državi od od 71%! Opet naglasimo - prema podacima sustava eVisitor, koji dakle piše i tzv. nekomercijalni turizam. Imali smo 1.649.745 gostiju (pad od 76,2 %), odnosno 7.695.036 noćenja (pad od 70,9 %). Stranih turista bilo je 1.140.689 (pad od 80,6 %), domaćih 509.056 (pad od 50,9%). Sa 5.394.611 stranih noćenja pad je bio 76,6 %, a sa 2.300.425 noćenja domaćih pad od 31,4 %.

Prema vrstama smještaja - zarobljeni vikendaši

Prema vrstama smještaja 73% ostvareno je u komercijali ali je to niti 25 odnosno četvrtina lanjskog prometa. U nekomercijalnom odnosno vikendaškom smještaju sa 1,8 milijuna noćenja pad je bio samo 8%, zahvaljujući masi »zarobljenih« vikendaša u doba žestokih korona restrikcija kretanja.
Sa 2,35 milijuna noćenja objekti u domaćinstvu i iznajmljivači uspjeli su ostvariti oko 33% lanjskog prometa i predvoditi. Hoteli su nadomak 1,5 milijuna ali samo sa 16% lanjskog ostvarenje, dok su kampovi ipak sa 1,3 milijuna nadomak 30% lanjskog prometa. Preko pola milijuna imali su ostali ugostiteljski objekti odnosno šaroliko društvo organiziranih apartmanskih naselja, hostela, privatnog smještaja ako je organizirano kao dioničko a ne dopunska djelatnost i sl. sa 520.000 noćenja ili 25% lanjskih. Nautičari sa 220.000 noćenja nisu ni na 20%, dok su OPG-ovi na preko 50, ali sa simboličnih 15.000 noćenja.

Kriza na svim tržištima

Slijedom globalne krize i velikih minusa zabilježenih tijekom perioda od ožujka do lipnja, Hrvatska u prvoj polovici godine bilježi pad turističkog prometa sa svih tržišta.
Domaćih noćenja je 30 posto pa su najbrojnija, slijede Nijemci i Slovenci, svaki sa po 18%, Austrijanci ispod 7%,...


Lipanj prema županijama - »što južnije to tužnije«

Ne treba naglašavati da pad bilježe sve županije u rasponu od 60-tak do 80 i više posto. Istra sa 1,4 milijuna noćenja participira sa 29,3% svi noćenja u zemlji a ostvarili su 31% lanjskih noćenja od čega stranih 30% u odnosu na lani dok je kod domaćih pad bitno manje odnosno 38%. Kvarner je druga turistička regija sa 1,15 milijuna noćenja, a što je preko 42% lanjskog prometa te je dao 23,6% ukupnog turizma. Najmanji pad od »samo« 53% ima treća turistička regija u ovoj sezoni, a to je Zadarska županija sa 870.000 noćenja što čini 18% ukupnog turizma. Splitsko dalmatinska, lani druga u zemlji sada je četvrta sa manje od 600.000 noćenja, što je pad od gotovo 80%, na udjel od 12 posto turizma. Sa 330.000 noćenja Šibensko kninska slijedi sa padom od 63% i udjelom od 7% hrvatskog turizma. Ekstreman je pad Dubrovačko neretvanske županije na svega 3,7% doprinosa ukupnom nam turizmu sa padom od 85% odnosno 180.000 noćenja. Ličko senjska županija sa 170.000 sasvim im se približila sa padom od 63% i udjelom od 3,5 u ukupnom turizmu. I Zagreb se s padom od 80% sveo na 1,1% hrvatskog turizma i 50-tak tisuća noćenja pa ga je pretekla Kontinentalna Hrvatska gledana zborno koja je na 2% hrvatskog turizma i padom od manje od 60%.


Polugodište prema županijama

Istra je nadomak dva milijuna noćenja dala četvrtinu svih noćenja, makar s četvrtinom lanjskog prometa. Kvarner je drugi sa udjelom od 21% svega, a sa 1,6 milijuna noćenja su na 37,5% lanjskog prometa. Zadarska županija konstantno je treća i dala je 16% svog turizma sa 1,2 milijuna noćenja i najmanjim padom odnosno 43% lanjskog posla. Tako je Splitsko dalmatinska pala na 13% uz 80% pada odnosno milijun noćenja. Šibenik ide ka pola milijuna, Zagreb nadomak 400 tisuća, a Dubrovačko neretvanska i manje. Pa su kontinentalne županije u zbiru na 50% prometa od lani bile jače od Šibenika, Zagreba i Dubrovnika.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno