Velike općine guše razvoj manjih sredina

Slika korisnika admin
Lisane
Dok su Lišane Ostrovičke bile pod Benkovcem nije asfaltiran ni metar cesta, kaže Ivana Dević

Vijest da Vlada namjerava ukinuti trećinu hrvatskih općina, odnosno njih oko 150, izazvala je brojne reakcije javnosti i građana, posebno onih kojih se ta odluka izravno tiče. Kao razlog zbog kojih će se neke od općina ugasiti navodi se njihova nemogućnost samostalnog financiranja i provođenja projekata. Njihovi se proračuni, naime, u najvećem dijelu pune iz državne blagajne.

Po kojim će točno općinama Vlada "udariti" znat će se na jesen kad će se ustrojiti radna skupina koja će izraditi analizu održivosti i učinkovitosti svih 430 općina, 126 gradova i 21 županije te krenuti u regionalni preustroj.

Samostalnost jamči brži razvoj

U Zadarskoj županiji trenutačno postoji 28 općina, no ako je suditi po trenutačnim nagađanjima moglo bi ih se "ugasiti" čak pet - Kolan, Vrsi, Kukljica, Lišane Ostrovičke i Galovac.

Za komentar ove Vladine odluke zamolili smo neke od načelnika koji bi uskoro mogli ostati bez općina. Načelnica Općine Kukljica Gorana Poropat potvrđuje da je ova općina mala i po broju stanovnika i geografskoj površini, ali:

- Smatram da naša općina ne spada u kategoriju općina koje na plaće zaposlenika troše više od 40 posto propračunskih sredstava, a niti se možemo usporediti s onim općinama koje nemaju svoju zgradu, odnosno sjedište i sve ostale popratne sadržaje. Do sad smo uložili znatna sredstva u sadržaje koje čine općinu, kao što su ambulanta, vrtić, škola i ostalo. Ako će se Općina Kukljica ukinuti, to će prije svega biti odluka Hrvatske vlade, kazala je Poropat. Što se pak tiče proračuna, on ove godine iznosi 9 milijuna kuna. Od tog iznosa 3 milijuna su općinska sredstva, dok je ostatak iz državne blagajne.

- Iza nas su veliki projekti koje mi nismo mogli sami realizirati tako da su sredstva koja država izdvaja za jedinice lokalne samouprave nužna, istaknula je načelnica Općine Kukljica.

Prisjećajući se vremena kad je mjesto Kukljica bilo pod Općinom Kali, Poropat ističe da tada nije bilo znatnijih ulaganja u razvoj mjesta Kukljica.

- Općina Kali imala je maćehinski odnos prema Kukljici i vjerojatno mnogi objekti nikad ne bi bili izgrađeni da je ostalo po starom. Probleme koje imamo puno bolje rješavamo kao samostalna općina. Nitko se o nama neće brinuti kao što to možemo sami. Sudeći po viđenom, mogu samo reći da su Kukljica, tako i ostale općine poput Vrsi i Tkon, procvale nakon što su se osamostalile. Općinu Kukljicu bilo bi šteta ukinuti, zaključila je Poropat.

Nagađanja o ukidanju Općine Lišane Ostrovičke komentirala je tamošnja načelnica Ivana Dević koja smatra da je ovu odluku Vlada donijela vrlo ishitreno i nepromišljeno.

Ukinuti neproduktivne općine

- Ono što Vlada odluči, ja to ne mogu promijeniti. Pretpostavljam da je ova odluka u sklopu antirecesijskih mjera. Međutim, ona izaziva paniku među stanovništvom. Čini mi se da je Vlada osnivanjem malih općina zaboravila na to da se među njima neće moći dogoditi znatniji gospodarski razvoj. Dok su Lišane Ostrovičke bile pod Gradom Benkovcem ni metar puta nije bio asfaltiran, a danas je situacija potpuno drugačija, istaknula je Dević, dodavši da je suludo očekivati da se podjednako razvijaju općine poput Kali ili Preka i Lišane Ostrovičke.

- Do danas država nije obnovila ratom razorene kuće te još uvijek koristimo vodu iz bunara kao što se to radilo prije 150 godina. Sve ovo govori u prilog da se ova općina još uvijek nalazi na području posebne državne skrbi. Kako možemo govoriti o razvoju poljoprivrede u ovoj općini kad još uvijek nemamo izgrađenu vodovodnu mrežu, što odmah povlači za sobom nemogućnost postavljanja sustava za navodnjavanje i ozbiljnijeg poljoprivrednog razvoja, napomenula je načelnica.

Proračun Općine Lišane Ostrovičke za ovu godinu iznosi 2,200.000 kuna, a malo manje od milijuna su općinska sredstva.

- Ako će Vlada ugasiti Općinu Lišane Ostrovičke, hvala Bogu, neka to i učini. Iako, sigurna sam da oni koji donose ove odluke i ne znaju gdje su Lišane Ostrovičke. Mi ćemo dalje raditi u Općini kao da ništa neće biti od ukidanja naše lokalne samouprave, zaključila je Dević.

I Općina Vrsi mogla bi se vratiti pod okrilje Grada Nina, no načelnica Sandra Vukić kaže da ova općina ima svoj smisao i svrhu.

- Apsolutno podržavam odluku Vlade da se ukinu općine koje nisu produktivne. Tamo gdje je proračun manji od ukupnih plaća zaposlenika, takve općine nisu rentabilne. Ako općina ne može samostalno funkcionirati neka se ugasi. Proračun Općine Vrsi iznosi 5,5 milijuna kuna, i to su kompletno općinska sredstva. Iza nas su realizirani projekti koji govore u prilog uspješnog razvoja ove općine, kazala je Vukić.

Dok Vlada smatra da su neproduktivne općine paraziti koji žive na račun države i služe samo političarima, načelnici istih tih općina smatraju da je opstanak općine preduvjet za ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske.

 
UKIDANJE BI JAČALO ŽUPANIJSKI CENTRALIZAM

Dok u ministarstvu uprave pokušavaju ustanoviti kriterije na osnovu kojih bi se ukinuo dio od 429 općina, jedan od ključnih koalicijskih partnera, SDSS, upozorava da se ne smije biti radikalnog smanjivanja broja općina i predlažu umjesto toga promjene u preraspodjeli poreznih prihoda koje bi općinama omogućile prikupljanja dovoljno novca za normalno funkcioniranje.

- Ideja da se općine ukidaju isključivo na osnovu jednog kriterija - da nemaju dovoljno novca - u mnogim slučajevima nije održiv. I to naprosto zbog toga što postoje brojna siromašna područja u koja se treba ulagati i koja se moraju razvijati. Takvih je općina primjerice u Lici ili Baniji jako puno. Naravno drugačija su stvar male općinice koje su umjetno nastale uz veća središta. O tome bi se naravno moglo raspravljati, smatra potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. Dodaje kako kod eventualnog ukidanja općina treba biti jako pažljiv kako bi se izbjegla mogućnost da umjesto državnog dobijemo županijski centralizam koji, smatra on, u svojevrsnom obliku postoji već danas.

- Na području jedne županije postoje velike razlike. Najveći dio novca danas ide u županijska središta, ali ne i u druge dijelove te županije. Primjerice u Zadarskoj županiji gdje sav novac ide u Grad Zadar ili u njegovo zaleđe. S druge strane, zadarskog župana Općina Gračac zanima samo kada su nekakvi izbori. A za to sasvim sigurno nije kriv broj općina nego način njihova financiranja i način distribucije poreznih prihoda, kaže Pupovac. Dodaje kako unutar vladajuće koalicije dosad nije bilo razgovora o ukidanju općina, te da to "sigurno nije prva stvar na kojoj treba štedjeti u sferi javne potrošnje".

Pupovac smatra da bi umjesto ukidanja općina na osnovu pojednostavljenih kriterija trebalo poraditi na promjeni poreznog sustava što bi pak omogućilo opstanak brojnih općina koje trenutno nemaju dovoljno novca za preživljavanje, ali čije postojanje ipak ima smisla.

- Općine ne mogu sada naplaćivati ni komunalnu naknadu. Ili novac od koncesija na brojna lovišta sada ide središnjoj državi, zatim županiji, a izutetno mali postotak ostaje općinama. Manje bi općine dodatne prihode mogle imati i od poreza na imovinu. U svakom slučaju treba vidjeti što se može u tom smjeru dodatno napraviti, zaključuje Pupovac.

U HDZ-u su itekako svjesni da će ideja o smanjivanju broja općina naići na velike otpore na terenu, ali i među koalicijskim partnerima.

- Sve je u redu dok se s načela ne krene u provedbu. Sjetimo se samo kako je teško prošlo ukidanje nekih općinskih sudova, a s općinama će sigurno biti još većih problema. Nakon što u Ministarstvu uprave snime stanje, sve nas očekuje mukotrpno uvjeravanje ljudi po općinama koje bi bile određene za nestajanje. Ne znam što ćemo napraviti ako, primjerice, SDSS zatraži da neke općine u kojima većinom živi srpska nacionalna manjina zbog specifičnih razloga ostanu, premda se ne mogu ekonomski održavati. Ako pristanemo na takve izuzetke, s kojim ćemo onda argumentima zahtjevati ukidanje nekih drugih općina, pita se jedan visoki dužnosnik HDZ-a.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno