Zadarska županija više izvezla nego uvezla!

U zemlji čiji izvoz pokriva uvoz sa svega 49 posto županija koja izvozi 11,7 posto više nego uvozi postigla je dosta, a kad je izvoz istovjetan lanjskom (barem u kunama) dok je prosječan u zemlji pao za 17,5 posto onda je to uspjeh više – Zahvaliti ga treba ovogodišnjem plasmanu tuna k Japanu
Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do lipnja 2009. upravo je predstavljena u Državnom zavodu za statistiku.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do lipnja 2009. prema privremenim podacima iznosio je 27.716 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 56 372 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 28 656 milijuna kuna.
Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do lipnja 2009. iznosio 4 992, uvoz 10 161 dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 5 169 milijuna američkih dolara.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2009. izvoz je iznosio 3 752, uvoz 7 630 dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3 878 milijuna eura.
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 49,1%.
Izvoz je smanjen za 17,5 posto , a ono što je popravilo bilancu je pad uvoza od čak 26,3 posto.
Zadarska županija
Kako se u svemu tome ponašala Zadarska županija u prvih šest mjeseci ove godine?
Zadarska je županija u prvih šest mjeseci imala robni izvoz od 574 milijuna kuna, što je svega 0,5 posto manje od lani kada je izvoz iznosio 576 milijuna kuna, dok je pad u ostatku države iznosio prosječno 17,5 posto. Istovremeno uvoz je i ovdje drastično pao pa iznosi 514 milijuna dolara u odnosu na lanjski od 700 milijuna u istom razdoblju, što je pad od 26,5 posto koliko je i prosječan pad uvoza u državi. Time je za razliku od hrvatskog prosjeka pokrivenosti uvoza izvozom od 49,1 posto taj pokazatelj u Zadru 111,7 posto. Zadarska županija prvi put otkako pratimo ove podatke ima dakle 11,7 posto veći izvoz od uvoza roba po čemu je ovo specifično povjesno razdoblje ove županije. Događa se u uvjetima iznimne krize kada su sve gospodarske aktivnosti pokleknule. Kako to tumačiti? Nedostatkom sredstava i aktivnosti kod uvoznika, odnosno kod investiranja koje zahtijeva i uvozne komponente te probleme plasmana roba na domaćem kriznom tržištu koji su natjerali tvrtke da potraže plasman u svijetu.
Pokazatelji gradova i općina
Najveći gubitnik s krizom je Obrovac, a slijedi ga grad Benkovac čiji su ključni izvoznici Elan – Motorni brodovi, odnosno TCG (drugi robni izvoznik s ovog područja u zdravom vremenu) te Ostrea. Naime, obrovački je izvoz u ovom polugodištu u odnosu na prvo lanjsko polugodište iznosio svega 1,7 milijuna dolara u odnosu na lanjskih 7,5 i sveden je na 23 posto lanjskog, a izvoz benkovački je više nego prepolovljen i iznosio je 40 posto.
Govoreći u dolarima ovdašnji ukupan izvoz iznosio je 104 milijuna dolara (kažimo da su padovi i kod uvoza i izvoza izraženi u dolarima veći jer je dolar u međuvremenu rastao u odnosu na prošlu godinu), a uvoz 92,5 milijuna. U tome je benkovački izvoz sveden na 11,7 milijuna dolara umjesto lanjskih 23 milijuna. Zadar je sa 25 milijuna dolara odradio velik dio posla. Šampion je i dalje Poličnik – Aleflexpack sa 29,6 milijuna dolara i oni s padom od 27 posto. O snazi skoka izvoza tuna najbolje govori podatak za Općinu Kali sa 20 milijuna dolara, a u odnosu na lanjski rast je gotovo 250 posto. Sveti Filip i Jakov sa 9,5 milijuna dolara imao je lijep rast od 16 posto što valja pripisati Jadran Tuni. Općina Pakoštane (DalMar) sa oko dva milijuna dolara ima isto kao lani, a Gračac je sa 1,2 milijuna dolara pao 24 posto.
Tajna je u tuni
Iz ovako poredanih podataka po općinama i gradovima lako je razaznati tvrtke i djelatnosti koje su dovele do ovog rezultata. Naime, osim Zadra sve ostale sredine imaju svega jednog do dva (ili najčešće nijednog) izvoznika. Vidljivo je da Zadarska županija rast ima u Kalima i Svetom Filipu i Jakovu, a što onda ukazuje da je riječ o tunama i njihovu izvozu. Oni koji prate izvozno-uvozne podatke hrvatskog gospodarstva kroz ovu godinu to su manje-više i znali. Naime, izvoz riba i morskih plodova imao je gotovo nevjerojatnu stopu rasta od preko 200 posto, a svodio se u velikom dijelu na tune. Potom su tu, naravno, i drugi riblji proizvodi, odnosno prerađevine i poluprerađevine.