Balon kredit samo odgađa probleme zaduženih građana

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
FAH
Hoće li uskoro euro i franak težiti jednako?

Švicarski franak i  dalje neumoljivo raste i na dobrom je putu da dosegne paritet  eura. Prema najnovijoj tečajnoj  listi Hrvatske narodne banke, franak od danas vrijedi 7,16 kuna ili  12 lipa više nego jučer. U postocima, švicarski franak je u 24  sata porastao 1,7 posto. Korisnici  kredita u švicarskim francima od  odgovornih institucija traže hitne  mjere kako bi se olakšao težak  položaj građana zaduženih s valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom. No, na  rješenje će još pričekati. Tek s  rujanskom ratom kredita, mogli bi  računati na neke kompezacijske  mjere, koje će se po svemu sudeći  svesti na takozvani balon kredit.  Detalje tog aražmana tek treba  podrobnije uglaviti. A dok se to  ne dogodi kreditno zaduženim  građanima od kojih mnogi sve  teže pokrivaju rate stambenih  kredita ne preostaje nego gledati  kako valuta uz koju su vezali  svoja zaduženja nezaustavljivo  raste.

Dužnici na koljenima

Nestabilna vremena, ocjenjuju  analitičari, još će potrajati. Kako  će u tome plivati Hrvatska i što će  se događati sa švicarskim frankom, teško je govoriti. No, ta  valuta dio domaćih građana baca  ili je već bacila na koljena pa se  mjere pomoći očekuju kao kiša  nakon dugotrajne suše. Naizjglednija je - balon kredit. Riječ je o  zajmu koji se ne otplaćuje u  jednakim i jednoliko raspoređenim obrocima za čitavo vrijeme trajanja otplate. Potkraj dospijeća, redovite isplate malih rata  pretvaraju se u jednu ili dvije  velike isplate kojima se pokriva  čitava obveza. Pojednostavljeno,  balon krediti su požarna mjera  koja će u budućnosti doći na  naplatu. Trenutno teško stanje  takav bi model mnogim građanima olakšao. Međutim, kada "zamrznuti" dug dođe na naplatu,  građani će ponovo ući u kreditno  zaduženje, a ne treba zanemariti  činjenicu da će dobar broj njih u  trenutku tog povrata već biti u  mirovini ili pred mirovinom. Dakle, vlast bi se ponovo mogla  suočiti za zahtjevima za pomoć. 

Prema modelima koji se predlažu kao pomoć domaćim korsnicima kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima,  tečaj valute bi se fiksirao, a  razliku bi korisnici platili s odgodom. Odbačeni, nerazrađeni  model Vlade, govorio je o tečaju  na razini 5,8 kuna dok bi se  razlika platila za 10 godina bez  kamata. Bankama je takvo što  neprihvatljivo, i to je logično jer  one nisu socijalne ustanove. Tako  će se vjerojatno izboriti da se onaj  dio kredita koji ide na poček  naplati uz kamatu. Koliku, još je  nepoznanica. No, još će se razgovarati i o tečaju s obzirom da  Središnja banka predlaže razinu  od šest kuna, pa bi dio kredita  iznad šest kuna za franak tretirao  kao nerizični plasman. Pritom je  guverner spreman smanjiti i stopu  obvezne pričuve, ako bi zbog  imobilizacije dijela aktive banaka  došla u pitanje njihova likvidnost,  kreditni potencijal kao i troškovi  novca.

Ukinuti deviznu klauzulu

Prema mišljenju Ljube Jurčića,  rješenja koja se predlažu za korisnike kredita vezanih uz franak,  privremena su rješenja koja gase  požar i dovode do rasta troškova  nositelja kredita. Stoga bi on  odredio fiksni tečaj franka i ukinuo deviznu klauzulu i to postupno kroz period od jedne do  dvije godine. "Devizna klauzula je  izvor problema, da njome nismo  isključili kunu ne bi bilo problema", veli Jurčić ističuči kako  imamo štednju u devizama, a  zarađujemo u kunama. Istovremeno bi trebalo formirati fond za  saniranje štete te teret ukidanja  devizne klauzule rasporediti na  HNB, banke, Vladu, ali i štediše.

7,16

kuna danas vrijedi švicarski franak  prema srednjem tečaju HNB-a

Kratkoročno do zraka, dugoročno - nova omča oko vrata
Korisniku, odnosno zajmoprimcu  balon kredit pomaže da dođe do daha.  No, dugoročno, ovisno o budućem  kretanju tečaja korisnik kredita mogao  bi biti u još većem problemu bez obzira  hoće li franak padati ili rasti. Padne li  franak ispod razine fiksiranog tečaja,  imat će ratu višu no što bi bila prema  tadašnjem tečaju. Ako bude rastao ili  se zadržao na razini vrijednosti eura, na  kraju otplate suočit će se s novim  dugom, a njega će većina opet vraćati  kreditom.
Treba li baš svima pomoći?
Pomoć građanima čiji su krediti vezani uz švicarce za sobom otvara pitanje  diskriminacije, jer što je sa svima onima  koji su stambeno pitanje riješili keditima  vezanim uz euro. Donoseći političku  odluku, Vlada o tome nije vodila računa,  ali su banke svjesne problema i mogućih tužbi zbog diskriminacije. Osim  toga, pitanje je treba li baš svim građanima zaduženim u švicarskim francima  pomoći. Logično bi bilo pomoći dosita  socijalno ugroženima, građanima koji  su kreditom osigurali stambeni prostor.  To bi bila socijalna mjera. No, ne i  subvencioniranje kredita za vikendice,  automobile ili dodatni stan za iznajmljivanje.
Na međunarodnom tržištu oslabio

Dok se u Hrvatskoj nastavlja rast  švicarskog franka, on je na međunarodnim tržištima valuta jučer blago oslabio prema dolaru i euru. To je bila  reakcija na potez švicarske središnje  banke SNB koja je objavila da pušta u  opticaj više franaka, ponovno podigavši  depozite po viđenju za komercijalne banke na 120 milijardi franaka.

Mjere švicarske središnje banke u financijskim su krugovima ocjenili opasnima. Da SNB igra opasnu igru, ocijenio je  Peter Kinsell iz Commerzbanka, druge po  veličini njemačke banke koja je jučer  objavila da joj je neto dobit u drugom  tromjesečju potonula 93 posto zbog  značajnog otpisa grčkog duga. "Što je  franak bliži paritetu prema euru, to će biti  teže spriječiti njegovo daljnje jačanje",  upozorio je Kinsell.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno