Novosel: Isključivo isticanje “Oluje” kao vojne operacije je vrlo opasno

Prešućivanjem spominjanja nevino stradalih iskrivljuje se povijesna slika. Nevine žrtve uvijek moraju imati istaknuto mjesto u povijesti kako bi budućim pokoljenjima bili trajno upozorenje na uzaludnost rata i na njegove tragične posljedice. Tome svjedoče i civili koji su ubijeni za vrijeme i nakon trajanja operacije “Oluja”, ocjenjuje Ivan Novosel

Pokušaj predsjednice Vlade Jadranke Kosor da kninskim pozdravom generalima  Gotovini i Markaču reinkarnira uspjeh Ive Sanadera, koji je slično nastupio na  splitskoj rivi – prosvjedu  zbog uhićenja generala Mirka Norca, prometnuo se u  debakl. Desnica, koja već  tradicionalno “Oluju” slavi u  Čavoglavama, a ne u Kninu,  svoju je udaljenost od  HDZ-a pokazala okupljajući se i ove godine na koncertu Marka Perkovića  Thompsona, koji je odnedavno aktivan u “Hrvatskom plamenu” Zvonka  Bušića. Ne stekavši bodove  u “desnom krilu” premijerka  je, međutim, izazvala osudu, kako službenog Beograda, tako i  svojih koalicijskih  partnera iz SDSS-a. Jedini  relativni uspjeh premijerke  može se svesti na to da je  svojom “pozdravnom riječi”,  makar kada je riječ o medijskoj prijemčivosti, zasjenila poruku predsjednika  Ive Josipovića koji je na obilježavanju 16. obljetnice akcije “Oluja” kazao kako “ovu  pobjedu slavimo ponosno i  dostojanstveno žaleći sve  žrtve, osuđujući svaki  zločin”. Inicijativa mladih za  ljudska prava pozvala je premijerku „da uputi službenu  ispriku svim žrtvama ratnih  zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenima za vrijeme i neposredno nakon  “Oluje”.
Inicijativa mladih za ljudska prava je u državama  proizišlim iz SFRJ, tijekom  proljeća i ranog ljeta, provela akciju prikupljanja potpisa potpore institucionaliziranju REKOM-a – Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim  zločinima i drugim teškim  kršenjima ljudskih prava  počinjenim od 1991. do  2001. na prostoru nekadašnje SFRJ te je prikupila  429.000 potpisa.
Necivilizacijski čin
Važnost institucionalizacije REKOM-a, istaknuto je nebrojeno puta od strane sugovornika iz Koalicije za REKOM je u tome što bi se time  otvorio proces suočavanja s  prošlošću u svim državama  koje su sudjelovale u nedavnim ratovima na Balkanu.  Premijerkin pozdrav generalima, ali još više prešućivanje  žrtava, ide na štetu tog procesa, ocjenjuje koordinator  programa Inicijative mladih  za ljudska prava, Ivan Novosel, koji uz to smatra kako  su izjave sličnog sadržaja jednako neoprostive, bez obzira je li riječ o premijerki,  vokalu desnice Thompsonu  ili bilo kojem pojedincu.
– Svaka poruka koja je  izrečena, a koja se prije svega  ne oslanja na činjenice i svojim sadržajem ne iskazuje pijetet prema nevinim žrtvama  ide isključivo na štetu procesa suočavanja s prošlošću.  Isključivo isticanje “Oluje”  kao vojne operacije koja je  oslobodila okupirani teritorij,  što je činjenica koja se ne  može poreći, bez spominjanja da su se u tijeku i neposredno nakon operacije  dogodila ubojstva hrvatskih  građana srpske nacionalnosti, koji su živjeli na tom  području je činjenično netočno i vrlo opasno.  Prešućivanjem spominjanja  nevino stradalih iskrivljuje se  povijesna slika. Nevine žrtve  uvijek moraju imati istaknuto  mjesto u povijesti kako bi  budućim pokoljenjima bili  trajno upozorenje na uzaludnost rata i na njegove tragične posljedice. Tome svjedoče i civili koji su ubijeni za  vrijeme i nakon trajanja operacije “Oluja”. Nespominjanje njihove tragedije je u najmanju ruku necivilizacijski  čin. On bi barem na simboličan način pokazao želju  da se tim ljudima vrati dostojanstvo, kada već nakon  16 godina to dostojanstvo  nije vraćeno suđenjima ljudima koji su direktno odgovorni za ubojstva. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je umjesto pozdrava nepravomoćno osuđenima za  zločine protiv čovječnosti i  kršenje zakona i običaja ratovanja trebala pozvati sve  mjerodavne organe RH da  počnu s istražnim i procesnim radnjama ubojstava  srpskih civila u kolovozu i  rujnu 1995. godine. Time bi u  ime Vlade RH, iskazala istinsku privrženosti pravdi, istini i ljudskim pravima. Ovako, ostaje nam za vidjeti kakvu će “privrženost” iskazati  naredna vlada, dogodine. Kada me pitate treba li nekom  “oprostiti” u kontekstu izjava  ili postupaka koji idu na štetu  suočavanja s  prošlošću zbog  toga što je pjevač, a nekom  zbog toga što je državni  dužnosnik ne treba; moje je  mišljenje da svatko od nas  građanki i građana, a posebice oni članovi našeg  društva koji su javne ličnosti,  treba biti svjestan toga da se  jedino suočavanjem s  prošlošću i iznošenjem istine  mogu stvoriti temelji budućnosti u kojem će demokracija, ljudska prava, vladavina prava i pluralizam biti  vrijednosti koje će ovo  društvo u stvarnosti i živjeti.  Stoga, nikom, bilo pjevaču ili  premijerki, ne mogu biti dopuštene ili oproštene radnje  koje idu protiv ovih vrijednosti, vrijednosti na kojima  počiva ovo društvo i koje su  zapisane u Ustav ove republike, kazao je Novosel.
Prištedjeli žrtvama  novu pljusku
Inicijativa mladih za ljudska prava postavila je prošle  godine na obljetnicu “Oluje”  na sjevernom izlazu iz Knina, spomen-ploču u znak  sjećanja na izbjeglice koje su  tim putem napustile svoje  domove 1995. “Ploču postavljaju građani RH koji nude žrtvama svoju ispriku  u nedostatku isprike odgovornih”, pisalo je na spomen  ploči koja je promptno uklonjena jer za njezino postavljanje nisu dobili dopuštenje. Iz Inicijative su  tada izrazili nadu kako će  2011. od predstavnika vlasti  u RH čuti iskrene isprike  žrtvama.
– Ove godine nismo željeli  postavljati nikakvo spomen-obilježje iz dva osnovna razloga: pretpostavili  smo s velikom sigurnošću da  bi ponovno maknuli bilo  kakvo spomen-obilježje žrtvama, pa nismo željeli da na  taj način žrtve dobivaju još  jednu pljusku od vlasti, da ih  se dodatno podsjeća da za  njih vlasti ne mare i da zapravo poriču njihovu patnju  poričući zločine te bi bilo  neumjesno da smo postavljali spomen-ploču kada se  otkrivao onakav spomenik  “jednoj strani” “Oluje”, jer bi  se to shvatilo kao konkurencija, a smatramo da, kada  se radi o kršenjima ljudskih  prava, nema mjesta nikakvim natjecanjima i ispraznom politiziranju, pojasnio  je Novosel navodeći kako će  u kolovozu članovi i članice  Inicijative sudjelovati postavljanju spomen-ploče u  Golubiću kod Knina.

S vremeno će REKOM biti osnovan

Predizborna kampanja dat će prve nijanse odnosa političara  prema Inicijativi za REKOM u budućnosti, ocijenio je Novosel  napominjući kako su prikupljeni potpisi predani predsjedniku  RH čime je kampanja okončana.
– Mi nastavljamo s aktivnostima  zagovaranja Inicijative i  nadamo se da će REKOM uskoro biti osnovan. Postoje  određeni problemi, međutim, treba imati na umu da je ovo  jedna zahtjevna i osjetljiva tema, ali sam uvjeren da će s  vremenom REKOM biti osnovan, rekao je Novosel  napominjući kako je i iz iskustva zadnjeg desetljeća prošlog  stoljeća vidljivo kakve mogu biti posljedice manipulacije  žrtvama i njihovog korištenja u političke svrhe.
– To svjedočanstvo nam ukazuje i na to da je suočavanje s  prošlošću neophodno ako se želi ostvariti održivi mir.  Korištenje žrtava u političke svrhe, ne samo da ne ide u prilog  suočavanju s prošlošću, nego je kontraproduktivno za  stabilizaciju društava i postizanje održivog mira. Suočavanje s  prošlošću je snažan garant da se ratni zločini i teška kršenja  ljudskih prava više neće ponoviti. U tome svjetlu bi trebalo  promatrati i Inicijativu za REKOM. Osnivanjem REKOM-a  stvorili bi se uvjeti da postjugoslavenska društva krenu u  suočavanje s vlastitom prošlošću, s vlastitim “grijesima” na  temelju jasnih, nedvosmislenih i metodološki utvrđenih  činjenica. U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji zainteresiranost za  ovu temu na način na koji je ona izražena u drugim zemljama  regije. Ova nezainteresiranost je vrlo uočljiva kod političara,  čiji je odnos spram REKOM-a simptomatičan po cijelo  društvo. U Hrvatskoj u kontekstu suočavanja s prošlošću  prevlada mišljenje da se hrvatsko društvo nema s čime  suočiti, jer s čime bi se i imalo suočavati kada je Hrvatska bila  napadnuta, a u obrambenom ratu nije moguće počiniti  zločine. Ova konstatacija o “nemogućnosti” počinjenja zločina  u obrambenom ratu je iskovana u devedesetima, ali je  duboko ukorijenjena u hrvatsko društvo. Nažalost, ovakva je  situacija u hrvatskom društvu situacija koja će se vrlo teško  promijeniti nabolje ukoliko hrvatski političari samo ostanu  ogledalo nje, a ne i lideri koji trebaju suočiti društvo s teškim  bremenom prošlosti punim pogrešaka, te na taj način utrti put  budućnosti u kojoj će ljudska prava svakog pojedinca biti  najveća vrednota. Situacija u Hrvatskoj je trenutačno takva da  takvih političara na sceni nema. Hoće li se situacija  promijeniti nabolje, ostaje nam da vidimo nagodinu, zaključio  je Novosel.