Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Banke prijavile 274 sumnjive transakcije

Autor: Gabrijela Galić

10.08.2012. 22:00
Banke prijavile 274 sumnjive transakcije

Foto: Vedran KARUZA



Lani je ukupna vrijednost sumnjivih transakcija, čije je obavljanje privremeno odgođeno dok se ne istraže, iznosila više od 8,14 milijuna kuna. Od 2004. do 2010. pak privremeno su zaustavljene transakcije ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna


Ured za sprečavanje pranja novca tijekom prošle godine obradio je 342 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizima. Nakon analitičke obrade sumnjivih transakcija u 121 slučaju (117 sa sumnjom u pranje novca, četiri sa sumnjom u financiranje terorizma) Ured je ocijenio da postoji određena sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma te o tim slučajevima izvijestio nadležna državna tijela “u cilju utvrđivanja nezakonitog karaktera sredstava”. Drugim riječima, u provjeru tih transakcija uključili su se policija, poreznici, USKOK, Državno odvjetništvo, financijski inspektori, odnosno SOA-e ili neke strane obavještajne jedinice s ciljem nadzora i kaznenog progona u cilju utvrđivanja “nezakonitog karaktera sredstava analiziranih u sumnjivim transakcijama”. Nezakonitost sredstava i njihovo trajno oduzimanje uslijediti mogu tek nakon donošenja pravomoćne sudske presude.
Nalog za praćenje
Prema godišnjem izvještaju o radu Ureda za sprečavanje pranja novca, lani je ukupna vrijednost sumnjivih transakcija, čije je obavljanje privremeno odgođeno dok se ne istraže, iznosila više od 8,14 milijuna kuna. U razdoblju od 2004. do 2010. godine, pak, privremeno su zaustavljene transakcije ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna. Te transakcije zakonski mogu biti zaustavljene na najduže 72 sata dok se ne provede istraga. Poslovnim bankama u zemlji, pak, Ured koji djeluje pri Ministarstvu financija, izdao je naloge za stalno praćenje financijskog poslovanja devet stranaka.
Kako izgleda tipično pranje novca? Na to pitanje nadležni ured odgovora s nekoliko primjera iz prakse, a jedan od puteva je prijenos novca iz inozemne tvrtke u Off shore kompaniju preko neke hrvatske tvrtke. Tako je, primjerice, jedan domaći d.o.o bez iti jednog zaposlenog lani primio od srbijanske tvrtke doznaku od oko 4,7 milijuna američkih dolara, nepoznatog izvora. Kao svrha naplate navedeno je plaćanje računovodstvenih i konzultantskih usluga. Čim je novac sjeo na račun hrvatskog poduzeća, transferiran je u inozemstvo u korist tri strana poduzeća registrirana na Britanskom Djevičanskom Otočju, St. Vincetu i Irskoj. Kao osnova plaćanja, opet se navode pravne, računovodstvene i konzultacijske usluge. S preostalih oko 1,5 milijun američkih dolara kupljene su kune i prebačene na kunski račun, domaćeg sudionika transakcije. No, na računu novac nije dugo ostao, već je hitro prebačen na tekući račun vlasnika te tvrtke bez iti jednog zaposlenog. To je samo jedan od stvarnih primjera sumnjivih transakcija u kojima su institucije stupile na scenu, a slučaj je proslijeđen financijskom inspektoratu i DORH-u na obradu.
Isti priljev, više računa
Najčešći indikator sumnjivih transakcija je veći priljev novca na račun koji se odmah prenosi na više različitih računa ili podiže u gotovini. Lani su zabilježena 54 takva slučaja. U 46 slučajeva, pak, s računa se isplatio veliki iznos gotovine netom nakon je stigla na račun. Učestale uplate gotovine, značajno i naglo povećanje prometa računa bez vidljiva razloga, uplata gotovine koja odstupa od ubičajenog poslovanja klijenta, česte uplate i isplate tijekom dana ili nekoliko dana uzastopce -samo su neki od indikatora da je možda riječ o sumnjivim transakcijama.
Financijske i kreditne insitucije imaju zakonsku obavezu Ured izvjestiti o sumnjivim poslovanjima. Tako su banke lani upozorile na 274 slučaja mogućeg pranja novca, a u pet slučajeva su posumnjale na financiranje terorizma. Financijske insitucije (poput pošte, mjenjača, kartičara, organizatora igara na sreću) na pranje novca su posumnjale u 43 slučaja, državne insitucije (od carine, preko policije, do odvjetništva i Hanfe) ukazala su na 96 mogućih slučajeva pranja novca te šest mogućih slučajeva financiranja terorizma. Financijsko-obavještajne jedinice drugih država dostavila su obavijest o 62 moguća slučaja pranja novca te pet mogućih slučajeva financiranja terorizma. Sveukupno, riječ je o 487 sumnji u pranje novca i 16 u financiranje terorizma.


Dug put od istrage do optužnice




Istrage u sumnjivim slučajevima pranja novca traju godinama, a na to u svojem izvještaju ukazuje i Ured za sprečavanje pranja novca. Tako se navodi kako je iz dostavljenih podataka DORH-a i nadležnih sudova, vidljivo da neki postupci za pranje novca, inicirani i dostavljeni “od strane Ureda nadležnim tijelima još prije nekoliko godina”, tek sada dolaze u faze istrage i podizanja optužnica. To, kako se objašnjava ukazuje i na složenost dokazivanja u takvom slučajevima, ali i na dugotrajnost sudskih postupaka.