Srijeda, 24. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Zatvorili farmu krava i vratili se polju i domaćem povrću

Autor: Ante Vidović

10.08.2013. 22:00
Zatvorili farmu krava i vratili se polju i domaćem povrću

Foto: A. SITNICA



Ima ugostitelja koji su prepoznali važnost svježeg domaćeg proizvoda u svojoj ponudi i radije kupuju od nas nego u trgovačkim centrima. Po meni to je spas za nas male proizvođače na selu. Treba povezati poljoprivredu i turizam, kroz turizam plasirati naše proizvode, kaže Pave Jusup


Pave Jusup iz Briševa u devet ujutro završio je sa sortiranjem povrća koje nakon toga distribuira u ninske restorane čiji su vlasnici prepoznali prednost koju donosi ponuda kvalitetnog i svježeg povrća. Pave zajedno s bratom Robertom popodne, sve do zalaska sunca, u polju bere lubenice, paprike, rajčice, krastavce, salatu, blitvu, krumpir i drugo povrće.
Dižu se s prvim zrakama sunca, spremaju svoje proizvode za prodaju u kojima za ručkom i večerom uživaju turisti. Oni vole domaću hranu i spremi su za nju više platiti.
Jusupovo obiteljsko gospodarstvo prije se bavilo proizvodnjom mlijeka. Od 1974. godine imali su farmu s 30-ak mliječnih krava, koju je Pave morao lani zatvoriti. Na svom vrhuncu su proizvodili do 160 tisuća litara mlijeka godišnje, međutim, zbog višegodišnje mljekarske kriza koja je pogodila sve male proizvođače bio je prisiljen zatvoriti farmu i preorijentirati se na proizvodnju povrća.
– Prije pet godine mi proizvođači smo za litru mlijeka skupa s poticajima dobivali 4,5 kune. Lani smo za litru dobivali dvije kune. Kako su otkupne cijene stalno padale, a troškovi rasli, odlučio sam se zatvoriti farmu. Nema smisla prodavati nešto za dvije kune, što vas na kraju dođe četiri, govori Jusup te dodaje:
– Nisam propao samo ja, nego nas 50.000 proizvođača mlijeka po cijeloj Hrvatskoj. Problem je što država nije prepoznala da nam treba pomoći da se održimo, nije prepoznala da je ona bogata onoliko koliko je bogat njen seljak. Ni mali prerađivači mlijeka nisu prepoznali našu važnost i sada će biti u problemima, jer će imati teškoća s opskrbom sirovinom.
Sada Pave prodaje povrće restoraterima i u tome vidi buudćnost.
– Ima ugostitelja koji su prepoznali važnost svježeg domaćeg proizvoda u svojoj ponudi. Gosti cijene taj proizvod i spremni su za njega više platiti. Zbog toga su vlasnici spremni platiti nama više, radije nego da idu u neki od trgovačkih lanaca, kupe jeftinu, a nekvalitetnu robu. Dobivamo odlične reakcije i od kuhara. Kažu da bi prije puno toga bacili, a od kada dobivaju naše, da ništa ne bacaju, govori Pave i nastavlja:
– Po meni ovo je spas za nas male proizvođače na selu. Treba povezati poljoprivredu i turizam, kroz turizam plasirati naše proizvode.
Stara je to priča o izvozu kod kuće. Pitanje je hoće li sada saživjeti u potpunosti. Nekoliko elitnih restorana je uzak kanal da se kroz njega plasira znatniji udio hrvatske poljoprivredne proizvodnje i to u nekoliko mjeseci.
Hrvatska država je ponovno na ispitu i pitanje je hoće li ga proći ili će ponovno pasti kao na slučaju mljekarstva. Mali mljekari godinama su upozoravali kako trebaju zadovoljiti stroge standarde proizvodnje, što im dodatno poskupljuje troškove proizvodnje. Za to vrijeme dopuštao se nekontrolirani uvoz mlijeka iz susjedne Bosne i Hercegovine sumnjive kvalitete. Ono je bilo cjenovno znatno konkurentnije, srušila se otkupna cijena i male mljekare kao što je Pave Jusup stjeralo pred zid. Nije se od države očekivalo da novcem pomaže mljekarima, ali se očekivalo da uspostavi pravila igre koji će svima omogućiti ravnopravnu tržišnu utakmicu.
Pitanje je kako će sada država odigrati u slučaju povrtlarske proizvodnje, ali i ostale poljoprivredne proizvodnje. Hoće li sada uspostaviti standarde kojima će zaštiti domaće proizvodnje ili će još jednom okrenuti glavu i ponavljati mantru kako smo mi u tržišnoj ekonomiji i kako će tržište sve samo urediti. Hrvatska iskustva govore da se se to uređenje odnosi na propast malih proizvođača i stvaranja prostora za velike igrače koji jeftino tada kupuju zemlju i uređuju po svom cijene na tržištu. S druge strane dok naša vlast seljake nemilosrdno prepušta podivljalom tržišnom mlinu, druge zemlje EU uređuju pravila igre koje pogoduju njihovim proizvođačima. Pitanje je kada će se ovaj crni tijek događaja konačno preokrenti i vodu dovesti na mlin hrvatskih opegeovaca.