Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

Korigirati odredbe o kastraciji pasa

Autor: Krešimir Bukvić

10.09.2008. 22:00
Korigirati odredbe o kastraciji pasa


Zadovoljan sam što je Pravilnik uopće donesen, no mislim da će ga trebati korigirati, mislim na one odredbe o kastraciji. Jedna vrsta pasa se diskriminira, ugrožava se njena opstojnost pa je sasvim izvjesno da će s vremenom izumrijeti, a jasno je da agresivnost pasa ne ovisi o njima samima, već u prvom redu o njihovoj socijalizaciji, upozorava veterinar Mazija
Usvoji li se novi Pravilnik o opasnim psima, koji predlaže Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, neke bi pasmine s vremenom mogle izumrijeti. Novim je pravilnikom, naime, predviđena kastracija “opasnih pasa” – svih onih pasa koji su ničim izazvani, napali čovjeka, a spomenutu klasifikaciju konstatira veterinarski inspektor.
Odredbe o psima i vlasnicima
Ti se psi moraju kastrirati u roku od 14 dana, a postupak “zbrinjavanja” opasnih uključuje i ugradnju čipa. Slijedom novog Pravilnika o opasnim psima, istu će sudbinu “kastrata” bez izuzetaka imati i svi pit bul terijeri, pasmina koja ima epitet opasni, bez obzira bili oni agresivni ili ne. Iste neće biti dopušteno prodavati ni kupovati, a zabranjeno je i darivanje, izlaganje i promocija bilo kakve vrste. Novina koja bi trebala povećati sigurnost čovjeka, no koja će bez zadrške oneraspoložiti vlasnike pasa, posebice ovih klasificirano opasnijih. Doktor veterinarske medicine Mateo Mazija smatra da novi pravilnik nije najsretnije riješen.
– Zadovoljan sam što je pravilnik uopće donesen, no mislim da će ga trebati korigirati. Tu prije svega mislim na one odredbe o kastraciji. Jedna vrsta pasa se diskriminira, ugrožava se njena opstojnost pa je sasvim izvjesno da će s vremenom izumrijeti, a jasno je da agresivnost pasa ne ovisi o njima samima, već u prvom redu o njihovoj socijalizaciji. Dakako, neki psi su po svojoj prirodi agresivniji od ostalih, međutim, u svojoj medicinskoj praksi sam bio svjedokom da su najviše grizli rotvajleri i njemački ovčari te križanci. To je odraz svakako i zastupljenosti tih pasmina u gradu, no bez obzira na te činjenice smatram da bi kriteriji za kastraciju trebali biti drugačiji od ovih predloženih novim pravilnikom, naglašava Mazija.
Sigurnost svih nas tijekom večernje šetnje parkom, trebale bi dići i odredbe koje se odnose na vlasnike pasa, koji bi uskoro prije knjiženja novog “kućnog ljubimca”, poput stafordskog bul terijera, trebali dokazati da nisu imali prekršaj vezan za životinje, javni red i mir, da nisu alkoholičari, narkomani, da nisu agresivni te da imaju uvjete za držanje opasnog psa. To posljednje krucijalna je novina za Vladimira Arapinca, dugogodišnjeg zadarskog ljubitelja malo “žešćih” pasa.
Primjerena dresura
– Mislim da je ova stavka o uvjetima držanja pasa i poslovnoj sposobnosti vlasnika jako bitna. Psi traže njegu, adekvatan pristup i svoj prostor. Tak tada možete biti sigurni da neće nikoga napasti. Ako ih mučite neadekvatnim životnim uvjetima, sami imate egzistencijalne probleme za očekivati je da će i životinja preuzeti vaše frustracije. Primjerena dresura i znalačko ophođenje prema životinji osnovni su preduvjeti za držanje pasa. To ne može svatko, mišljenja je Arapinac.
Opasni psi bi se trebali držati iza zaključanih vrata, a u šetnju voditi samo na povodcu i s brnjicom. Mateo Mazija ističe da u gradu Zadru te odredbe poznaju još od davne 1903. godine, kada je donesena uredba o načinu držanja pasa, a koja vrijedi i dan-danas.
– Grad Zadar je još na početku prošlog stoljeća imao uredbu o držanju pasa. Njihova je šetnja već tada bila dobro regulirana, posebice kada su u pitanju brnjice za koje smatram da su bolje rješenje od povodca. Ako psa na vrijeme naučite na brnjicu neće im smetati, a okolina će biti zaštićena, naglašava Mazija.
Kako dodaje, u svojoj veterinarskoj ambulanti nema baš prečesto priliku raditi sa psima koji su nekog ugrizli, no kada ima takvog psa zakonska procedura je vrlo jasno definirana.
– Vlasnik psa koji je ugrizao nekoga ima zakonsku obvezu dovoditi psa triput na procjenu veterinaru kako bi se utvrdilo ima li pas bjesnoću, kako bi se shodno tome ugrižena osoba mogla pravovremeno liječiti, a naravno i životinja, objašnjava Mazija.
Najnesretniji ishod za vlasnike pasa, a svakako i same pse, je eutanazija, no do nje ne dolazi često. Eutanaziraju se uglavnom jako bolesni i stari psi, kojima je ostalo najčešće vrlo malo vremena do uginuća.