Molat kao sastavnica Mussolinijevih logora

Slika korisnika admin
begonja
Dr. Zlatko Begonja: Fašistički su se logori ipak razlikovali od onih u nacističkoj Njemačkoj

U povodu obilježavanja 65. obljetnice oslobođenja talijanskog koncentracijskog logora Molat u ponedjeljak je navečer u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar upriličeno predavanje dr. sc. Zlatka Begonje na temu "Molat kao sastavnica Mussolinijevih logora". Predavanje kojim je završio višednevni program prisjećanja na žrtve fašističkog genocida inicirao je i organizirao Organizacijski odbor obilježavanja 65. obljetnice oslobođenja talijasnkog koncentracijskog logora Molat. Dr. sc. Zlatko Begonja, inače istraživač novije hrvatske povijesti pri Akademijinom Institutu za povijesne znanosti u Zadru, prije samog uvođenja u problematiku najavljene teme pozdravio je nekolicinu prisutnih preživjelih logoraša, kao i njihove potomke.

Fašistički logori

- Valja uz obljetnicu raspuštanja talijanskog koncentracijskog logora na Molatu istaći kako je 8. rujna 1943. godine javno objavljena vojna kapitulacija fašističke Kraljevine Italije. S ciljem odstranjvanja mogućih nedoumica neophodno je rašlaniti dva ključna pojma. Prvo, to je analiza talijanskog fašizma sa njegovim osnovnim ideološkim postavkama koje uključuju sveobuhvatnu borbu protiv alternativnih političkih sustava, isticanje dominacije države u javnom životu - totalna država, te nužnost širenja vlastite nacije na štetu drugih. Ovo posljednje treba spojiti s prijašnjim iredentističkim težnjama poripojenja teritorija na istočnojadranskoj obali. Takva ideološka opredijeljenja dovela su do osnivanja fašističkih logora. Drugi pojam, koji ovom prilikom valja podrobnije analizirati, jest antifašizam odnosno izvorni antifašizam. On, bez obzira na slojevitost, podrazumijeva ideju borbe protiv fašizma i srodnih režima. Uz to, on naglašava suprotnost svim oblicima djelovanja i mišljenja karakterističnim za fašizam, a to su totalitarizam, ksenofobija, imperijalizam i sl. Naravno, takav bi antifašizam vodio uspostavi demokracije i bio bi oslobođen svih ideoloških predrasuda. Uz ovo predavanje nužno je spomenuti djelo ovdje prisutnog talijanskog povjesničara Carla Spartaca Capogreca "Mussolinijevi logori - internacija civila u fašističkoj Italiji" koja je 2006. godine prevedena na hrvatski jezik. Ta je knjiga nama svima, a prvenstveno našim povjesničarima, primjer kako prionuti poslu. Fašistički su se logori ipak razlikovali od onih u nacističkoj Njemačkoj, jer su potonji služili primarno fizičkoj likvidaciji. U fašističkim su logorima završavali protivnici režima zbog radnji poduzetih u tom smjeru, a optužbe pod kojima su internirani karakteristične su za sve zatvorenike totalitarnih režima. Nasilan odnos fašista prema dalmatinskim Hrvatima je dvojak. Prvo, treba ga promatrati kroz težnju za mijenjanjem etničke slike prostora, a drugo kroz želju da se skrši potpora antifašističkom pokretu. Logori su utemeljeni duž čitave naše obale, na Rabu, u Bakru, u Kraljevici, na Molatu, na Zlarinu, na Braču, na Hvaru i nekolicina u okolici Dubrovnika.

Tranzitni logori

Osim ovih koncentracijskih, postojali su i nešto lakši - tranzitni logori. Na Molatu je logor osnovan 30. lipnja 1942. godine i uistinu ga treba tretirati kao pakao. Brojna su svjedočanstva o stradanjima nedužnih civila kojih je u 12 sagrađenih baraka umjesto predviđenih 1200 bilo smješteno često puta i dvostruko više. Necivilizirani uvjeti, glad, pothranjenost, bolesti, hladnoća, nasilje uzrok su golemog broja smrtnih slučajeva u razdoblju od konca lipnja 1942. godine do početka rujna 1943. U logoru je živote izgubilo oko 1000 ljudi, a prema jednom izvoru kroz logor je prošlo 20.000 ljudi, dok spomenuti povjesničar Capogreco u svojoj knjizi donosi brojku od 10.000. Kao poseban moment u životu logora valja spomenuti ponedjeljke kad im je svbećenik uz služenje mise donosio informacije o vanjskom svijetu, ap čak i bio veza sa antifašističkim pokretom. Koncem studenoga 1945. godine taj je svećenik od strane bezumnih partijskih poslušnika likvidiran hicima u glavu. Takvo ponašanje, ističem, nije odrednica izvornog antifašizma. Jedan je ovo od logora koji je samo i isključivo simbol hrvatskog nacionalnog stradanja, u svome je predavanju kazao profesor Begonja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno