Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Kiše zaobišle maslinike u Zagrađu

10.09.2010. 22:00
Kiše zaobišle maslinike u Zagrađu


Ivan Atelj, maslinar koji je u posljednjih sedam godina posadio tisuću stabala masline, kaže kako ni jedna jedina kap nije pala u srpnju i kolovozu na njegove masline. Rast ploda bio je izuzetan do okoštavanja, a onda je stablo u nedostatku vlage povuklo vodu iz ploda i sada je to samo koštica i koža. Što uraditi?
Kiša koja je pala  proteklih dana  vrlo povoljno  djeluje na maslinu. No neka područja jednostavno je preskočila. Dogodilo se to i Zagradu, malom mjestu nedaleko Nadina.  Ivan Atelj, maslinar koji je u  etapama posljednjih sedam  godina posadio tisuću stabala  masline i tako se uvrstio u  županiji među prvih deset po  broju stabala, kaže kako ni  jedna jedina kap nije pala u  srpnju i kolovozu na njegove  masline.
Stablo povuklo vodu  iz ploda
 Na maslinama koje je  prve  posadio (120 stabala)  prošle  godine je  imao dobar rod i  dobar porast za rod ove godine. Uz provedbu svih agrotehničkih mjera pravovremeno (rezidba, osnovna i folijarna gnojidba u više navrata) ovogodišnja oplodnja  je izvrsna. Rast ploda bio je  izuzetan do okoštavanja, a  onda je stablo u nedostatku  vlage povuklo vodu iz ploda i  sada je to samo koštica i  koža.
Preporuka je rezidbom skinuti  dio grana, radi rasterećenja i obilno natopiti kako  bi se plod povratio.
 S prvom većom kišom  nužno je izvršiti osnovnu  gnojidbu mineralnim NPK  gnojivima kako bi se osigurao  maslini potreban fosfor i kalij  u idućoj vegetacijskoj sezoni.  Uz to dodatkom  manje količine dušika koji se nalazi u  mineralnim gnojivima formulacije 1:2:3 zadovoljiti će  se zahtjevi jesenskog porasta  masline, kojeg gotovo i nema  radi zastoja u rastu uzrokovanog ljetnom sušom.
Pravila osnovne  gnojidbe
Maslinarima  na ostalim uzgojnim područjima do kojih  je došla kiša preporuča se  osnovna gnojidba. Potrebno  ju je obaviti s dubljom obradom tla, kako bi  slabo pokretni fosfor i kalij dopremili  što bliže korijenovu sustavu.  Ukoliko se radi o skeletnim  tlima gdje nije moguća obrada tla predviđena količina  gnojiva rasipa se ručno oko  stabla masline, ali u tom  slučaju treba voditi računa o  gubicima koji nastaju djelovanjem vode, sunca, vjetra i  korova. Kako je opseg korijena masline veći gotovo za  trećinu od širine rasprostranjenja krošnje, on zapravo  predstavlja površinu na koju  se rasipava ili unosi mineralno gnojivo.  Prilikom  određivanja količine i formulacije gnojiva moramo voditi računa o općim načelima  gnojidbe, a to su : vratiti u tlo  ono što je maslina „potrošila” pri rastu i razvitku,  održati ravnotežu drvo-list-plod, a ne tjerati stablo u pretjeranu bujnost, a  niti na neishranjenost, te svakom stablu u masliniku dati  optimalnu količinu gnojiva  prema njegovoj snazi, veličini  i rodnosti. Uz to potrebno se  je rukovoditi činjenicom da  normalno razvijeno stablo  masline s 10 kg ploda potroši  0,6 kg dušika, 0,3 -0,4 kg  fosfora i 0,6 -0,7 kg kalija iz  čega proizlazi osnovna gnojidba u jesen s oko 2,0 kg  NPK gnojiva formulacije  5:20:30 ili 7:20:30  ili slične  formulacije, te oko 2 kg  KAN-a ili 1 kg UREE u  prihranjivanju u proljeće. Za  svakih 10 kg ploda količina  gnojiva se povećava za oko 1  kg. Ako je kemijska analiza  tla pokazala veliki nedostatak fosfora, preporuka je u  osnovnoj gnojidbi ići s gnojivima formulacije 10:30:20.  Slobodno se može reći da  sva  tla uz obalu i na otocima  (uglavnom crvenice) imaju  nisku koncentraciju fosfora.  Masline koje se uzgajaju na  flišu, tzv. „bijeloj zemlji”  oskudijevaju na većini hranjiva,  a kako su ta tla uglavnom  alkalična potrebno je davati  sulfatna NPK gnojiva, gdje je  kalij u obliku kalijeva sulfata  (npr. NPK 5:20:30, NPK  7:14:21), jer nešto jače smanjuju lužnatost nego kloridna  NPK gnojiva (7:20:30, NPK  6:18:36, NPK 10:30:20).
Nezamjenjiva organska gnojiva
Kod mladih maslinika osnovnu gnojidbu poslije prve  godine nakon sadnje vršimo  sa  0,3 -0,4 kg NPK, druge  godine povećavamo količinu  za 20% i tako do pete godine  kada  se daje puna doza.
Međutim, organska gnojiva postala su maslinarima  puno „zanimljivija”  što zbog  visoke cijene mineralnih što  zbog sve veće ekološke svijesti. I zaista, za njih možemo  sa sigurnošću reći kako su  nezamjenjiva i to ne zbog  hranjiva koliko zbog organske tvari iz koje nastaje humus koji ima veliku ulogu u  toplini, prozračnosti, vlazi i  mikrobiološkoj aktivnosti tla.  Nužno bi ga bilo svake 3-4  godine unositi  u tlo prema  načelu „što više to bolje”.  Izostanak ove gnojidbe, a uz  optimalnu mineralnu može  dovesti do žućenja i opadanja  lišća, slabije rodnosti, sušenja  izboja i slično. Najvažnija organska gnojiva su stajnjak,  kompost ( od komina prerađenih maslina, usitnjenog  lišća i grančica maslina, od  treseta, slame, otpadaka  smeća i slično), gnojovka i  zelena gnojidba (leguminoze  – djetelina, smiljkita, bob,  grahorica i sl., njegovana tratina).


 PAUNOVO OKO I KARENCA


Pad temperatura koji je uslijedio od kraja kolovoza i povećana relativna vlaga zraka, a na nekim područjima s kišom pogoduju najraširenijoj gljivičnoj bolesti – paunovu oku (Spilocaea oleagina). Stoga maslinare upućujemo na žurnost tretiranja masline s pripravcima na osnovi bakra (Nordox, Cuprablau Z, bordoška juha i dr.) radi karence koja za bakar iznosi 56 dana. U mladim nasadima bez plodova zaštitu treba nastaviti do kasne jeseni.