Sami odabiru za koju će ocjenu naučiti?!

Učenik bi po novom pravilniku imao mogućnost odgovaranja putem kataloga znanja što znači da bi bio upoznat s time koja količina gradiva donosi koju ocjenu te tako imao mogućnost sam izabrati koliko će naučiti – za ocjenu 2, 3, 4 ili 5, govori ravnatelj Rade Šimićević
Ove školske godine stupa na snagu novi pravilnik  o ocjenjivanju  učenika. Iako najnovije  odredbe o načinu vrednovanja znanja polaznika osnovnih  i srednjih škola te još neke  promjene u školskom sustavu  još uvijek nisu službeno obznanjene, neke su informacije  stigle do javnosti i dakako  rezultirale komentarima, kako učenika, tako i profesora i  ravnatelja.
Novi pravilnik predviđa  fleksibilniji pristup ocjenjivanju učenika što bi značilo da  nastavnik ili profesor neće  kao do sada morati đaka ocjenjivati po nizu elemenata,  već će se gledati kompletne  cjeline, zapravo sam napredak učenika i njegovo zalaganje u procesu stjecanja  znanja.
Dakako, iako službeno novina, ovaj je pristup učeniku i  do sada prakticirao velik broj  nastavnika i profesora, svjesni  činjenice da je tolika količina  gradiva gotovo nemoguća za  naučiti. O rasterećenju učenika govori se, naime, već desetljećima, no umjesto prilagodbe, odvajanja bitnog od  nebitnog, nastavni programi  iz godine u godinu sve više  rastu.
Redukcija gradiva
Novim bi pravilnikom ti nedostaci sustava trebali biti  nadvladani, bilo kroz redukciju gradiva, fleksibilniji pristup ocjenjivanju učenika ili  još jednom novinom,  vraćanjem na velika vrata fakultativnih predmeta. Potonji, što je novina vezana prije  svega za osnovne škole omogućavali bi učenicima da se  sami opredijele za  predmete  koji im leže. Među tim predmetima, kako saznajemo, bili  bi domaćinstvo, ručni rad,  medijska ili religijska kultura  te građanski odgoj.
Ravnateljica osnovne škole  Stanovi Jurka Šaban smatra  da su novine koje trebaju  stupiti na snagu dobre, da  težište u pristupu učeniku svakako treba biti na njegovim  afinitetima.
– Dijete treba prihvatiti sa  svim njegovim sposobnostima, poticati ga u smjeru razvijanja onih vještina i znanja  koja mu leže, promatrati ga u  cjelini. Neko dijete ima razvijeniju motoriku pa će biti  dobar na tjelesnom te istovremeno, primjerice, slab u  matematici. Nastavnik to treba znati prepoznati i vrednovati postignuća učenika u  skladu s njegovim zalaganjem, a ne uspjehom. Jer ocjena mora biti prilagođena  kapacitetima djeteta. Ako je  neko dijete dalo svoj maksimum na određenom području onda i ocjena mora biti  maksimalna, bez obzira što će  neko drugo dijete istu materiju još bolje savladati. Dijete u školu ne smije dolaziti u  strahu od ispitivanja, u strahu  od profesora, dijete se mora  osjećati ugodno u školskim  klupama, mora jasno znati što  se od njega traži te kada i na  koji način treba prezentirati  naučeno. Stoga su fakultativni  predmeti dobrodošli jer već u  startu usmjeravaju dijete u  smjeru razvijanja njegovih afiniteta, ističe ravnateljica  Šaban.
Ravnateljica osnovne škole  Stanovi se osvrnula i na neke  prijedloge da se nastavnici  honoriraju shodno broju  učenika u razredu. Mišljenja  je da u plaće po tom pitanju  ne bi trebalo dirati jer iako  postoje razlike u, primjerice,  predavanju 18 učenika ili 38,  39 u razredu teško je utvrditi  gdje je teže.
– Nekada lakše izađete na  kraj s 30 učenika nego s 20,  sve ovisi o samim učenicima i  njihovom pristupu školi, naglašava Šaban.
Sličnog je stava i ravnatelj  osnovne škole Petar Preradović Milan Marasović. Svjestan činjenice da nije isto “boriti” se sa 20 ili 30 učenika,  naglašava kako je teško realno procijeniti težinu rada.
– To bi bilo teško provesti i  smatram da svakako nije prioritetno. Ono što bi trebalo  pod hitno mijenjati je obim  gradiva. Učenike treba rasteretiti, odvojiti bitno od onog  manje bitnog u nastavnom  procesu. U tom smjeru pozdravljam vraćanje fakultativnih predmeta, no samo onda  ako se smanji obim gradiva  starih predmeta. Učenicima  ne trebaju, primjerice, sve te  godine iz povijesti koje moraju naučiti, sva ta gomila  činjenica koja se ionako brzo  zaboravljaju. No, dobar nastavnik i onako to zna prepoznati, zna učeniku približiti  gradivo, motivirati ga na stjecanje znanja, određivanja  prioriteta, razlučivanja bitnog  od manje bitnog. Učitelj je  ona najvažnija karika u obrazovnom procesu jer dobar  učitelj je nezamjenjiv. Nikakav pravilnik ne može urediti  stvari ako učitelj nije dobar,  ako nije pravičan u svakom  pogledu, od prezentacije gradiva do ocjenjivanja. Učenik  mora biti zadovoljan i onda  kada dobije jedan ako zna da  je takvu ocjenu i zaslužio, drži  Marasović.
Suglasan sa svojim kolegama bio je i ravnatelj osnovne škole Zadarski otoci  Branko Matulina, svjestan kako su i do sada nastavnici bili  najkompetentniji procijeniti  na koji način pristupiti učeniku i kako vrednovati njegova  postignuća u školi.
– Smatram da bi trebalo  provesti jedno istraživanje  kako bismo utvrdili koliko  gradiva ponuditi učenicima,  kako im približiti nastavnu  materiju, a ne preopteretiti  ih. Neki se učenici, naime,  bez problema snalaze s gradivom, a nekima isto predstavlja velike poteškoće, ističe Matulina.
Veće ovlasti  profesorima
Ravnatelj osnovne škole  Zadarski otoci smatra kako bi  prije svega trebalo promijeniti odnos prema profesorima, dati im veće ovlasti, ukazati im povjerenje u obrazovanju i odgoju učenika, kao  najvažniji preduvjet u obrazovnom procesu.
– Treba respektirati  učiteljev rad, njegov stav i  trud oko učenika. Danas imamo nažalost suprotnu situaciju, srozavanje nastavničke  profesije, pad autoriteta nastavnika što svakako nije dobar  temelj za adekvatno učeničko  obrazovanje, mišljenja je Matulina.
– Ako je profesor dobar,  osjeća dijete, ima ljudsku dimenziju, onda nema poteškoća na razini odnosa profesor-učenik, ističe ravnatelj  Medicinske škole Ante Kuzmanića Davor Vidaković.
– Postoje profesori koji misle da su bogovi i tu nastaju  problemi. Nismo svi jednaki,  stoga treba vrednovati napredak, pomak učenika. Ne startamo svi s istih pozicija, a to  jedan dobar nastavnik treba  znati prepoznati, treba znati  sublimirati učenikov trud.  Kod nas u medicinskoj školi  nemamo fakultativne predmete no mišljenja sam da bi  njihovo uvođenje bio dobar  potez. Omogućili bi učenicima da razvijaju svoje sposobnosti, da se bave nekim  vještinama koje i ne mogu  naći u okviru standardnog  obrazovnog procesa,  mišljenja je Vidaković.
Osvrćući se na prijedlog da  se manje honoriraju profesori  s manje učenika u razredu,  Vidaković naglašava kako to  ne bi bilo dobro, ne zbog same  razlike među profesorima, a  shodno tome i međuljudskim  odnosima, već teško procjenjive situacije, utvrđivanja  kojem je profesoru teže, a  kojem lakše.
– Sada imamo državnu maturu kroz koju možemo vidjeti  koji profesor dobro, a koji loše  radi, na samo u odnosu na  svog kolegu, već i u odnosu na  druge školske sustave. Primjerice, danas znamo da su  skandinavske zemlje, Japan i  Novi Zeland na samom vrhu  obrazovnog sustava u svijetu,  a jedne Sjedinjene Američke  države tek na 12 mjestu na  istoj skali iako puno ulažu u  školstvo. Hrvatska još uvijek  nije uspoređivana u tom sustavu, no vjerujem da imamo  jedan solidan obrazovni sustav, vjeruje Vidaković.
O novinama u školskom  sustavu razgovarali smo i s  ravnateljem Gimnazije Vladimira Nazora Radom  Šimićevićem. On je stava kako će predložene novine, one  s kojima je upoznat, svakako  unaprijediti školski sustav.
– Cilj je uspostava reda,  jasno definiranje svih segmenata u školstvu. Učenik bi po  novom pravilniku imao mogućnost odgovaranja putem  kataloga znanja što znači da  bi bio upoznat s time koja  količina gradiva donosi koju  ocjenu te tako imao mogućnost sam izabrati koliko će  naučiti, za 2, 3, 4 ili 5. Nadalje,  učenik bi trebao potpisati svojevrstan kodeks časti da će biti  izbačen ako bude prepisivao.  To još uvijek nije usvojeno, no  razmatra se. Smatram da  nešto u tom smjeru ne bi bilo  loše, no dakako s nekim modifikacijama u pogledu izbacivanja koje ne bi smjelo slijediti nakon prvog prepisivanja, već tek onda kada  učenik ponovi prijestup. Treba zaštititi i učenike i profesore, postaviti znanje u fokus, a ne ocjenu kao do sada.  Mislim da smo uvođenjem  državne mature to i postigli,  vrednujući učenike na jedan  nezavisan način, od strane  vanjskih profesora, isključujući bilo kakve manipulacije i pogodovanja. Znanje se provjerava pod šiframa  pa je svaka protekcija isključena. Uz tu novinu i smanjenje gradiva, više izbornih,  a manje osnovnih predmeta,  za što se svakako zalažem,  imali bismo sigurno bolji školski sustav, zaključuje  Šimićević.