Dvojezičnost se uvodi u dva grada i 21 općini

Od 27 gradova i općina u koliko su ispunjeni preduvjeti Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina za uvođenje dvojezičnosti, ona je zasad u barem minimalnom obliku uvedena u njih 21. Popis stanovništva iz 2011. godine pokazao je da u dva grada i 25 općina živi najmanje jedna trećina pripadnika neke nacionalne manjine. U dva grada i 21 općini riječ je o pripadnicima srpske nacionalne manjine, a u po jednoj općini o pripadnicima, češke, slovačke, mađarske i talijanske nacionalne manjine.
U svim jedinicama lokalne samouprave u kojima dvojezičnost nije uvedena pravo na nju imaju pripadnici srpske nacionalne manjine.
Dvojezični listići
U Gradu Vrboskom (jedinom gradu uz Vukovar u kojem je pripadnika neke nacionalne manjine više od trećine u stanovništvu) nije uvedena jer Vijeće srpske nacionalne manjine, u dogovoru s predsjednikom Gradskog vijeća postignutom početkom godine, nije inzistiralo na dosljednoj provedbi Ustavnog zakona, pa nisu tražili da se u mjesta i naselja grada, gdje uopće ne žive Srbi, uvodi dvojezičnost.
Razlozi za neuvođenje dvojezičnosti u praksi u općinama u kojima to još nije učinjeno su različiti, a često se kao razlog navodi novac. Primjerice u općini Donji Kukuruzari, gdje je Srba u stanovništvu 34,82 posto, dvojezičnost je uvedena u općinski Statut, ali ne u praksu.
– Nemamo mi novca da radimo table, čekamo da nam se javi Ministarstvo uprave, objasnio nam je razloge za neuvođenje dvojezičnost načelnik HDZ-ovac Stipo Šapina. Istovjetan razlog svojedobno su naveli i u Donjem Lapcu gdje je udio Srba u stanovništvu 80,64 posto, a na posljednjim je lokalnim izborima pobijedio Ilija Obradović iz SDSS-a. Dvojezičnost zasad nije uvedena ni u općini Plaški, pa ni u općini Civljane gdje je Srba 78,66 posto. No, u Civljanima su listići na lokalnim izborima bili dvojezični, kazao nam je donedavni načelnik te općine Ante Gugić. U Gračacu je na vlasti do ovoproljetnih lokalnih izbora bio Goran Đekić iz SDSS-a i on nije pokretao pitanje dvojezičnosti. Sada je na vlasti u toj općini u kojoj je Srba 45,16 posto Nataša Turbić iz HDZ-a. Kazala nam je da zasad dvojezičnost nije uvedena u Statut, a to je posljedica nefunkcionalnosti donedavne vlasti.
Trojezična općina
U većini općina u kojima postoji, dvojezičnost je uvedena i prije objave rezultata Popisa stanovništva 2011. Najviše je jedinica lokalne samouprave u kojima postoje svi preduvjeti za dvojezičnost u Osječko-baranjskoj županiji (pet općina) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (jedan grad i četiri općine). U Osječko-baranjskoj županiji je i općina Kneževi Vinogradi, jedina trojezična općina u Hrvatskoj gdje su u ravnopravnoj uporabi mađarski, hrvatski i srpski jezik. U većini općina u kojima je dvojezičnost uvedena nije se išlo dalje od postavljanja ploča, iako Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina omogućava uvođenje dvojezičnosti i u nazivima ulica i na prometnim znakovima.