DEPONIJ UZ PUT VRELA Vozače na cesti Zadar – Briševo ispraća

Uz cestu Put vrela, koja spaja Zadar i Briševo te vodi dalje prema Pagu, već se danima nalazi nepregledna hrpa nezakonito odbačenog otpada. Turisti i domaći već se danima voze uz tu hrpu smeća na kojoj se nalaze: građevinski otpad, razni kauči, odbačeni madraci, korišteno lož ulje i drugo smeće.
Sve ovo odbačeno je uz cestu kojom svakodnevno prolazi na tisuće automobila koji idu u Zadar ili iz Zadra u smjeru Paga te šalje poruku o tome kakvi pojedinci žive na ovom području. Inače, riječ je o području na kojem se u neposrednoj blizini nalazi i Bokanjačko blato koje je do prije stotinjak godina bilo jezero, koje je potom isušeno, a od 1901. godine je retencija zadarskog vodovoda te je stoga ovakvo bacanje raznog otpada u prirodu i jako opasano jer se sve kemikalije koje se nalaze u otpadu otapaju, odlaze u zemlju te potom u razne podvodne tokove.
Međutim, sve ovo izgleda da ne brine neodgovorne pojedince koji i dalje razni otpad bacaju u prirodu umjesto da ga odvezu u neko od reciklažnih dvorišta ili na gradski deponij.

Smeće na protupožarnom putu
Osim toga, dio otpada bačen je i na vatrogasne puteve te se postavlja pitanje sigurnosti. Naime, ukoliko se na početku vatrogasnog puta nalazi hrpa građevinskog otpada, kako će vatrogasci doći do požarišta?!
Željko Šoša, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zadar rekao nam je kako je bilo kakvo zatvaranje vatrogasnog puta jako neodgovorno i opasno.
– Ovo je napravio neki nesavjesni građanin koji ne razmišlja mnogo o posljedicama. Svi znamo što znače protupožarni putevi u situaciji kad imamo požar. Mi smo na neke punktove postavili i kamere te ukoliko primijetimo odbacivanje otpada izvijestimo inspektora zaštite od požara ili čak i policiju. Ovim putem molim sve građane da ne odbacuju otpad u prirodu, rekao je Željko Šoša apelirajući na sve građane da se i dalje pridržavaju svih protupožarnih mjera te do kraja listopada ništa ne pale vani.
Nakon toga, kad paljenje vatre na otvorenom opet bude dopušteno, nek se prije jave na broj 193 i obavijeste vatrogasce što rade, a vatrogasci će ukoliko treba i izaći na teren i kontrolirati vatru, ali bolje i to nego da vatra izmakne kontroli.
O svemu ovome razgovarali smo i s Robertinom Dujelom, pročelnikom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša i koji nam je potvrdio kako je upoznat s ovim problemom te kako rade na tome da se ukloni spomenuti otpad.

Oznake upozorenja nisu dovoljne
– Naši komunalni redari redovito obilaze razne punktove za koje nam je poznato da služe kao mjesta na koja se ilegalno odlaže otpad. Svjesni smo ovoga problema i radimo na tome da trajno riješimo problem ilegalno bačenog otpada. Ovo mjesto je izvan grada i, nažalost, pristupačno neodgovornim pojedincima koji na ovakav način zagađuju okoliš. Imamo oznake upozorenja, ali one očigledno nisu dovoljne, rekao je Robertino Dujela dodavši kako bi kroz ovaj tjedan trebali riješiti problem.
Upitali smo ga kakva je situacija s ostalim lokacijama u okolici grada, a koje su se koristile kao mjesta za bacanje otpada. Rekao nam je kako oni redovito provode analize tih lokacija u dijelu očuvanja okoliša i sanacije deponija.
– U usporedbi stanja u okolišu unatrag nekoliko godina, situacija jest bolja. Tako, primjerice, u Park šumi Musapstan tek sporadično se nađe odbačen otpad kojega bace neodgovorni pojedinci. Međutim, prije velike zelene čistke koju je u povodu Dana planeta Zemlje organizirao Grad Zadar, a koja je bila održana prije nekoliko godina, na Musapstanu se moglo naći mnogo više otpada. Imali smo pravu pošast iskrcavanja građevinskog materijala, rekao je Dujela dodavši kako sada to više nije slučaj.
On smatra kako je edukacija građana putem medija i raznih akcija zaslužna za manje divljih odlagališta.
– Mislim da su razne edukativne akcije podignule stanje svijesti i odgovornosti kod građana i na tragu toga trebamo tražiti uspjeh u budućnosti, zaključio je Dujela.
Inače, zaštiti okoliša mogu pomoći svi građani, pa tako i oni s područja Zadarske županije, koji znaju za lokaciju ilegalnog odlagališta otpada.

Anonimne prijave divljih odlagališta
Naime, od 1. siječnja ove godine to mogu prijaviti nadležnima putem informacijskog sustava Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO).
Sustav je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a on omogućuje komunalnim redarima izvršenje obaveza propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, ali i pregled podataka za područje cijele Republike Hrvatske inspektorima zaštite okoliša, djelatnicima u županijama, ministarstvima i ostalim nadležnim tijelima. Rad sustava koordinira Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Nalaz odbačenog otpada građani mogu prijaviti anonimno na mrežnoj stranici ELOO na način da odaberu županiju, grad/općinu, opišu lokaciju i vrstu odbačenog otpada te prilože fotografiju odbačenog otpada. Nakon prijave odbačenog otpada od strane građana komunalni redari zaduženi za lokaciju na kojoj je otpad prijavljen dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu.
Nepropisno odbačenim otpadom smatra se otpad odbačen u okoliš na lokacijama koje za to nisu predviđene.
To se osobito odnosi na otpad odbačen u okoliš, glomazni otpad ostavljen na javnoj površini, opasni i građevinski otpad odbačen na javnim površinama, svaki otpad odbačen pored spremnika odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila.