Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Stiže brošura “Stavi stvar na pravo mjesto”

Autor: Elza Radulić-Toman

10.10.2008. 22:00
Stiže brošura “Stavi stvar na pravo mjesto”


Podsjetimo da građani mogu pridonijeti zdravom okolišu i ako što manje koriste opasne otpade, a to mogu itetako kada su u pitanju, na primjer plastične vrećice. Što više treba prelaziti s plastike na papirnate i platnene vrećice. Jer plastičnim vrećicama i plastičnim bocama potrebno je i do tisuću godina da bi se razgradile
Htjeli ne htjeli i Zadrani će morati ubuduće odvajati otpad, ako žele živjeti u čistome okolišu. Odvajanje otpada prema njegovim vrstama odavno se provodi u razvijenome svijetu, tamo gdje je i razvijena svijest o zdravom okolišu i gdje građani znaju da to ne rade radi vlasti, odnosno onih koji bi im naplaćivali kazne, nego to rade isključivo zbog sebe i svojih potomaka, radi svoga zdravlja.
Vodič uz račun
Kako bi i naši građani počeli s takvom logikom zadarska je Čistoća u suradnji s udrugom Eko-Zadar upravo tiskala posebnu brošuru koju će uskoro dobiti svi građani, a dio će ih vjerojatno dobiti već sa sljedećim računima za čistoću. Brošura, zapravo vodič kroz pravilno odlaganje otpada za područje grada Zadra, koja nosi naziv “Stavi stvar na pravo mjesto” podrobno poučava kako otpad treba odvajati, kako ne trpati sve u kante za smeće, ni u kontejnere, odnosno kante za otpad. Posebno se govori o opasnim otpadima, kako s njima treba postupati kad ih odbacujemo, a koji mogu itekako loše utjecati na naše zdravlje. Govori se i o otpadu koji se može reciklirati poput papira, kartona, stakla, plastike, metala, kao i zelenog otada, koji se nakon reciklaže mogu ponovo upotrebljavati. Prmjerice, recikliranjem papira se može puno dobiti, ali treba i znati što je papir, što se može ponovo iskoristiti. Prvo, u papir spadaju stare novine, časopisi, knjige, bilježnice, karton, papirnate vrećice, uredski papir i građani sve to mogu odlagati i plave kontejnere, ali i u tzv. reciklažno dvorište na glavnome zadarskom odlagalištu iznad Dikla. Ovdje je vrlo važno istaknuti i da u papir koji će se reciklirati ne spadaju razne ambalaže od tetrapaka, one od mlijeka, sokova, kozmetike i sl., ne spadaju ni fotografije, kao ni plastificirani papiri pa ni zauljeni ili metalizirani papir, ali isto tako ni upotrijebljene maramice ni pelene! To je bitno znati prilikom odvajanja smeća, kad se želi pridonijeti korištenju staroga papira recikliranjem. Inače, recikliranjem staroga papira znatno se štedi električna energija, voda i drvo. Stručnjaci naglašavaju da se za proizvodnju jedne tone papira srednje kvalitete mora posjeći dva stabla i potrošiti čak 240.000 litara vode i još 4.700 kilovata električne energije! Za usporedbu: istu količinu papira mož se dobiti i od staroga papira i to uz utrošak oko 180 litara vode i skoro dvostruko manje struje, 2.750 kilovata! Koliko papira se godišnje potroši za tiskanje novina? Eto i zbog ušteda i zbog urednosti našega okoliša treba konačno prijeći na odvajanje otpada i stari papir odlagati samo u plave kontejnere ili u reciklažno dvorište na odlagalištu.
Opasni otpad
U nevedenoj brošuri građani će se upozoriti i kako trebaju postupati s opasnim otpadom, poput baterija, akumulatora, motornih ulja, lijekova te i raznih kemikalija kao što su pesticidi, boje, otapala, lakovi, kiseline, lužine, a s kojima se svakodnevno susrećemo. Sve se to nabrojeno može svakodnevno, zapravo 24 sata, odlagati i na odlagalištu u Diklu, gdje postoje posebni kontejneri za svako od navedenih otpada. Tamo se također može u vlastitoj režiji odvoziti i krupni otpad iz domaćinstava, a koji skuplja i Čistoća u točno određene dane, ali i na poziv. U slučaju poziva se plaća odvoz.
Podsjetimo da građani mogu pridonijeti zdravom okolišu i ako što manje koriste opasne otpade, a to mogu itetako kada su u pitanju, na primjer plastične vrećice. Što više treba prelaziti s plastike na papirnate i platnene vrećice. Jer plastičnim vrećicama i plastičnim bocama je u prirodi potrebno da bi se razgradile i do tisuću godina. I za takvu ambalažu postoje kontejneri, kao i za MET ambalažu, odnosno limenke. Postoje posebni i za staklenu ambalažu, gdje se mogu osim uobičajenih boca, odlagati i manje staklenke, kakve u trgovinama ne primaju. Treba također znati da se u kontejnere za staklenu ambalažu ne smije odlagati neko drugo staklo, koje zapravo nije ambalaža, kao što je prozorsko staklo, žarulje, kao što su bolnička, laboratorijska stakla i slična. I za to postoje posebne posude na odlagalištu.
Nadalje, neki građani ne znaju što će sa svojim odbačenim električnim i elektronskim stvarima pa će i to pronaći u novoj brošuri. Prvo treba znati da se svaki uređaj lakši od 30 kilograma može besplatno predati u prodavaonicu gdje se kupuje novi. Naravno, takvi se uređaji, lakši ili teži, mogu odložiti i na odlagalištu iznad Dikla. Navedimo da u električne i elektronske otpade idu: hladnjaci, perilice, električni radijatori, termoakumulacijske peći, klima uređaji, televizori, računala, mikrovalne peći, mali kućanski aparati, satovi, vage, elekrični noževi, pisači, kopirni aparati, telefoni, mobiteli, videokamere, videorekorderi, audiopojačala, glazbeni instrumenti, oprema za snimanje i reprodukciju zvuka, rasvjetna tijela, električni alati, električne igračke, medicinski uređaji i tome slično.
Na kraju recimo i da osim Čistoće koja prima sve navedeno u svojim odvojenim kontejnerima, otpad odvozi i Sirovina odlagalište, a krupni otpad odvozi i Reto-centar. O svemu tome informira navedena brošura, koju će Zadrani vrlo skoro dobiti i očekuje se da će početi više nego dosad razmišljati o čišćem svijetu oko sebe i konačno ozbiljnije odvajati otpad.