Stočarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo – sadašnjost i budućnost Raštevića

Ako se u ovoj recesiji uspije osigurati novac što skorije, radila bi se mrtvačnica. A nakon ulaganja prvih četiri milijuna kuna, svi s nestrpljenjem iščekujemo i sanaciju drugog dijela školske zgrade. Asfaltirao bi se i put do Polače, započela adaptacija Doma kulture za što je pribavljena sva potrebna dokumentacija, poboljšala vodoopskrba gornjeg dijela sela, uvela bi se fiksna telefonska linija, nabraja Jurjević
Selo Raštević se do 1910. godine zvalo Rastović (Hraštević po hrastovima). Uz ovo mjesto, koje je od gradskog središta Benkovca udaljeno sedam kilometara sjeveroistočno, smjestila se i autocesta i željeznička pruga. Državna cesta Zadar – Benkovac prolazi nekoliko stotina metara iznad sela, na sjeveroistoku tik uz Cupaćeve kuće, na samim vratima Benkovca.
Mi smo djedovina starohrvatskog plemena Poletčića, čiji se čelnik Juraj spominje 1462. godine. Od tog plemena postao je i plemeniti rod Kutlovića, govore nam ispred dućana na istoku raštrkanoga sela.
Četiri nebeska zaštitnika
U selu se nalazi crkva Sv. Jurja, građena na temeljima starohrvatske, iz 13. stoljeća. Istočno od Raštevića, uzdiže se srednjovjekovna utvrda ili kaštel Kličevica krbavskih knezova Kurjakovića od roda Gušića. Sagradio ga je 1453. godine Toma Kurjaković. Danas je prepušten zubu vremena.
– Za vrijeme Morejskog rata, koji je izbio 1684., i trajao do 1699. godine, istjerani su Turci s ovog područja, a Jovan Sinobad dovodi mnoge pravoslavne obitelji iz Zelengrada nastanjujući ih oko Nadina i Raštevića, doznajemo od srednjoškolaca na poznatom raštevićkom Bulevaru.
Raštević ima oko 140 “dimova” u kojima obitava 800-tinjak ljudi. Prije rata ovdje je bilo oko 1.300 stanovnika, podjednako i Hrvata i Srba.
U Brkljače, Cupaće, Gnjatoviće, Jurjeviće, Klarice, Kličevicu, Podgradinu, Tadiće, Tepše, Tintore, Vojvodiće, Vrpljane, Vručiniće i Zjačića Dragu, odnosno u Vrpljane, Sredinu i Drage vratio se manji broj Srba. Prezimena Begić i Tepša su multinacionalna, govori nam 83-godišnji Rade Banović, koji je sa suprugom Mandom i sumještankom Terežom Jurjević krenuo na sprovod u crkvu Sv. Jurja mučenika, gdje je uokolo i katoličko i pravoslavno groblje.
Tražite li Raštevićane najlakše će te ih pronaći po nadimcima Huligan, Mačak, Kroki, Grogi, Koki, Pređo, Bavar, Kljujo… – Puno toga fali, al’ je meni, ranko moj, ovdi najlipše i najdraže. Samo da je zdravlja! Čeljadetu kad je zdravo manjka puno stvari, a kada je, ne daj Bože bolesno, samo zdravlje fali, kažu nam mještani treće životne dobi ispred dućana “Stari dom”. Selo ima četiri zaštitnika. Uz Sv. Josipa poneke obitelji i zaseoci slave kao svoje zaštitnike Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Stjepana te Sisvete.
Tlo u raštevićkom polju je ilovasta pjeskulja vrlo duboka koja dobro zadržava vlagu. Prinos i kvaliteta su neupitni, istinski hrvatski misir.
Sanacija škole, fiksni telefon…
Stočarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo su naša sadašnjost i budućnost, kaže Ante Brkljača koji ovih dana dijelu nepredvidivu sudbinu svojih sumještana. Naime, teškom mukom ili gotovo nikako unatoč dobro niskim cijenama, ne može prodati viškove izuzetno kvalitetnog grožđa iz bogatog raštevićkog vinogorja koje se gotovo dodiruje s Polačom.
Nakon dana užasa i progonstva u Domovinskom ratu stigla je Oluja i sloboda.
Dosta se toga napravilo, ne može se zamjeriti, a da se moglo više, moglo se, govori Zdenko Jurjević, predsjednik Mjesnog odbora Raštević.
Ako se u ovoj recesiji uspije osigurati novac što skorije, radila bi se mrtvačnica. A nakon ulaganja prvih četiri milijuna kuna svi s nestrpljenjem iščekujemo i sanaciju drugog dijela školske zgrade. Asfaltirao bi se i put do Polače, započela adaptacija Doma kulture za što je pribavljena sva potrebna dokumentacija, poboljšala vodoopskrba gornjeg dijela sela, uvela bi se fiksna telefonska mreža kako bi internet napokon došao u svaku kuću, nabraja Jurjević dodajući kako planova za stvaranje boljih uvjeta života ima mnogo, kaže, sve u cilju opstanka mladeži i mladih obitelji u selu.
Benkovačko područje je poznato i kao jedno od bogatijih nalazišta starijeg kamenog doba u Dalmaciji, a čak dva se nalaze u kanjonu rijeke Kličevice u pećinama nazvanim Velika i Mala pećina.
– Nalazi datiraju iz razdoblja od oko 40.000 godina prije Krista u vrijeme kada su neandertalci ili praljudi živjeli na ovom području baveći se lovom, ribolovom i sakupljanjem hrane, kaže Zdenko Jurjević koji je u čestom kontaktu s mjerodavnima kako bi se nastavila istraživanja i ovi vrijedni lokaliteti uredili i prezentirali široj javnosti.
Sumrak nad Raštevićem u četvrtak navečer već se započeo spuštati. U daljini pred početak, kažu, velike momačke večeri odjekuju melankolične melodije: “Selo moje, selo malo, u daljini mirno spava. Tu je kamen, tu je zemlja…”