Umro je otac dalmatinske pisme

Slika korisnika admin
ČEST ZADARSKI GOST - Jurica Šoša, Tomislav Pehar, Ivo Nižić, pokojni Stipišić i Ivan Pehar

U 74. godini u nedjelju navečer umro je Ljubo Stipišić Delmata, čuvar dalmatinske glazbene baštine, muzikolog, aranžer, skladatelj i dirigent iza kojeg ostaje beskrajan opus stvaralaštva, kako glazbenog, tako i onog aranžerskog i pjesničkog.

Ljubo Stipišić vezan je svojim djelovanjem i za Zadar gdje ga put posebno često vodi od 2005. godine kada je započeo suradnju s Gradskom knjižnicom Zadar kroz projekt „Što su znali naši stari, a mi o tome pojma nemamo". Od tada je suradnja rasla i razvijala se. Ubrzo je (2006.) Ljubo Stipišić postao kumom Gradske knjižnice Zadar gdje su, na njegov poticaj, osnovani KoLibrići, dječja muška klapa Gradske knjižnice Zadar. Iste godine knjižnica je, ponosno pišu njezini djelatnici, zajedno s barba Ljubom organizirala Prvu smotru dječjih klapa koja će nakon tri izdanja prerasti u Festival dječje klape.

Gradska knjižnica Zadar izdala je i, zajedno s Ljubom Stipišićem predstavila, dvije njegove knjige (Mojih prvih 100 pjesama za dječje klape i školske zborove i Moje prve 222 pjesme), a upravo je dovršeno i otisnuto životno djelo barba Ljube „Identitet", tisuću stranica autorskog i prikupljenog materijala o neprestanoj Delmatinoj preokupaciji - identitetu podneblja u kojem je živio i o čijoj je baštini skrbio. Predstavljanje knjige planirano je uz Treći festival dječje klape, ali odgođeno zbog barba Ljubine bolesti, piše na internet stranici Gradske knjižnice Zadar.

- Moram priznati da smo jako duboko dirnuti. Upravo jučer sam ga zvao na mobitel da bih mu priopćio kako je prošao festival i nažalost nije mi se javio. To je prvi put da mi se nije javio i pretpostavio sam da nije dobro. Jer, zvao sam ga i na njegov rođendan i imali smo razgovore o planovima i on je već tad izrazio zabrinutost oko bolesti pa smo dogovorili da promociju njegove posljednje knjige „Identitet" odgodimo za studeni kazao nam je ravnatelj Gradske knjižnice Zadar Ivan Pehar, dodajući kako će tako i napraviti pa će se promocija održati za četrdeset dana:

- Svi smo ovdje dirnuti, u knjižnici smo pripremili izložbu svih njegovih djela koja imamo i tugujemo svi skupa jer smo ga svi jako voljeli. Ljubo Stipišić je sebe predavao, ali ne samo u radu. Poklonio nam je veliku ljubav i imali smo ga kao jedinog kuma koji je zračio u kršćanskom ozračju. Kao ustanova nastavit ćemo i dalje čuvati njegov lik, djelo i opus koji ide u beskraj, kazao je Pehar.

Zatečen smrću svoga prijatelja i kolege bio je i Tomislav Bralić iz klape Intrade na čijim probama je Ljubo Stipišić često bio prisutan:

- I mene je potresla vijest. Prije mjesec dana smo se vidjeli kada je bio gost u Gradskoj knjižnici. Što reći... Koliko nam je on značio dovoljno govori to što smo dobili ime po njegovoj pjesmi „Intrade sam popi". Ljubo Stipišić je bio veliki prijatelj klape, dolazio je na naše probe i jako nas je sve skupa ovo potreslo. On je bio otac dalmatinske pisme, bio nam je uzor, njegove pjesme smo pjevali, učili i svaku njegovu pjesmu smo znali, a on je to i znao cijeniti, kazao je Bralić.

Ljubo Stipišić rođen je 28. rujna 1938. u Vrbanju na otoku Hvaru, a glazbom se bavio od svoje tridesete godine. Kao zaljubljenik i promotor klapskog glazbenog izraza pokrenuo je ili sudjelovao u pokretanju brojnih klapskih manifestacija, a bio je i voditelj i osnivač mnogih klapa. Skladao je brojne skladbe za klape i zborove koje su često bile utemeljene na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla, a najviše će ostati zapamćen po skladbi "Dalmatino povišću pritrujena" kojom je pobijedio na festivalu u Omišu 1973., a koja je otad postala neslužbenom dalmatinskom himnom.

Zabilježio je više od 200 dalmatinskih pučkih napjeva, sačuvavši ih time od zaborava i pridonijevši njihovoj reafirmaciji. Mnoge od njih su izašle i u zbirkama narodnih pjesama. Pisao je čakavsku poeziju stvarajući vlastiti leksik na temeljima tradicije. Svoje čakavske pjesme objavio je 1988. u knjizi Delmatiana.

Dobitnik je Nagrade grada Splita (1985. i 1993.), Nagrade grada Solina za životno djelo (1996.), Nagrade županije Splitsko-dalmatinske za životno djelo (1997.), odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.), a 2006. godine dobio je Porina za životno djelo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno