Prošli mjesec posao gubila 74 radnika dnevno više nego lani

Koncem rujna u evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 311.100 osoba ili 9,5 tisuća nezaposlenih više nego u kolovozu ove (3,2 posto) te 9,7 posto ili 27.433 osobe više nego u rujnu prošle godine. Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 32.691 osoba, što je rast od četiri posto na godišnjoj razini.
Od ukupnog broja novoprijavljenih izravno iz radnog odnosa na burzu je pristiglo 20.873 osoba ili 63,8 posto novoprijavljenih nezaposlenih. Iz toga proizlazi da je svakog radnog dana u rujnu bez posla ostajalo 1.043 radnika ili 74 radnika više nego lanjskog rujna. Kada se pogledaju razlozi zbog kojih su radnici posao zamijenili nezaposlenošću, zbog poslovno uvjetovanog otkaza ovog su rujna bez posla ostala 4.074 radnika, a lani njih četiri tisuće. Zbog prestanka rada poslodavca na burzu se prijavilo 149 radnika ili njih 50 više nego lani. Najveća razlika vidljiva je kod ugovora na određeno vrijeme pa je ove godine istek ugovora o radu na burzu poslao 11.265 radnika ili gotovo 1,7 tisuća više nego lani. I ulasci na evidenciju nakon okončanja sezonskih poslova, kao i otkazi od strane samih radnika otprilike su na istoj razini ovog i prošlog rujna, dok je zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa ove godine završilo gotovo četiri puta manje radnika nego lani.
Rast nezaposlenosti nastavit će se i u idućim mjesecima, a sve procjene analitičara odavno govore kako bi ovu godinu mogli okončati s 350 tisuća registriranih nezaposlenih osoba. Rujan i listopad, pa i studeni, pak, tradicionalno bilježe veći priliv novoprijavljenih nezaposlenih radnika s obzirom na okončanje sezonskih poslova u turizmu i poljoprivredi. Ono što bi trebalo zabrinjavati podatak je o broju radnika koji su posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pronašli posao. Iz evidencije burze ove je godine izašlo 23.173 osoba ili 30 posto manje nego lani. Od tog broja zaposleno je 14.145 osoba i to 13.340 (94,3 posto) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 805 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti.
Lani je i zapošljavanje temeljem drugih poslovnih aktivnosti bilo nešto plodonosnije.Uspoređujući podatke o rujanskoj nezaposlenosti na međugodišnjoj razini ne treba zaboraviti da je prošlog rujna (ali i u mjesecima koji su uslijedili) nezaposlenost dijelom smanjena zbog slanja nezaposlenih na obrazovanje ili zapošljavanja putem javnih radova pod pritiskom tadašnje vlade da se smanji registrirana nezaposlenost. Najveći apsolutni broj nezaposlenih trenutno je je u Gradu Zagrebu – 41.704 ili 13,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 40.904 nezaposlenih ili udjelom od 13,1 posto te Osječko-baranjska županija s 33.369 ili 10,7 posto nezaposlenih.