Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

REVITALIZACIJA OTOKA Pašmanci performansom udarili temelje mosta Pašman – kopno, na redu Vlada RH

12.10.2019. 08:30


Pjevanjem hrvatske himne Lijepa naša domovina i nadasve emotivne pjesme "Ako odete s otoka Pašmana, zemlja će biti žedna, a vi ćete na tuđim njivama plakati…", u izvođenju KUD-a Nevijana iz Neviđana, članovi Građanske akcijske grupe Most za otok Pašman na južnoj obali Pašmanskog kanala, na rivi u Pašmanu, započeli su s izgradnjom armirano-betonskih temelja za most Pašman – kopno.
U prvi metar temelja postavljena je i vremenska kapsula s promemorijom.
– Gradimo temelje mosta koji znače život otočana. Već od prije imamo podršku predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, sad je na redu Vlada RH, odnosno na resornim ministarstvima da nastave gradnju mosta, kazao je Boris Travica, jedan od najdugovječnijih zagovornika izgradnje mosta između otoka Pašmana i kopna.
Iako je to bio pomno i do u detalje pripremljen performans, bio je to zapravo dojmljiv događaj za nazočne medije, ali i za nazočne otočane i one u obližnjem kafiću i kod spomenika koji su čvrstog uvjerenja kako je izgradnja mosta ključna za razvitak oba otoka, Pašmana i Ugljana.


Snovi dugi preko pola stoljeća
– Zamislite kako bi procvjetao otočni život da se izgradi most u koji je utkano preko pola stoljeća otočnih snova i čežnje za njim. Most bi riješio bezbroj problema otočana i prvenstveno zaustavio odlazak mladih, naglasio je Boris Travica.
Priča o povezivanju ova dva otoka počela je još sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća, kada se počelo govoriti o izgradnji mosta, a velike reportaže su izlazile u zagrebačkoj Areni, kako kaže Slavko Pedisić, najtiražnijem časopisu bivše države.
– Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koju su sad pokojni Jure Radić i njegov tim 2002. godine izradili na Građevinskom fakultetu u Zagrebu te prema kojoj bi most dug 2.017 metara trebao ići od kopna, preko otočića Ričula te prolaziti kraj Galešnjaka, do punte između Barotula i Pašmana, rekao je Ante Kraljev, prvi pašmanski načelnik i istaknuti član Građanske inicijative.


Neprocjenjiva dobrobit za otočane
Pašman i Ugljan su povezani s mostom u prolazu Ždrelac. Dijeli ih Pašmanski kanal koji je od otoka Pašmana na pojedinim mjestima širok svega dva kilometra, te je najbliži otok do kopna na Jadranu koji nema most.
– Procjena je da bi most koštao 150 milijuna eura. EU fondovi bi pokrili 85 posto troškova, a državi bi ostalo 15 posto ili oko 25 milijuna eura što je dovoljno za izgradnju tek tri trajekta. Za tako državi male novce neprocjenjiva je dobrobit koju bi otoci imali, tvrdi Kraljev, naglasivši kako bi se troškovi života prepolovili.
Ova dva otoka tijekom godine, a posebno tijekom ljetne sezone prijeđe skoro pola milijuna putnika, što je, kaže Kraljev, dovoljno za isplativost mosta.
– Most je ključan za opstanak i ostanak stanovništva na našim otocima. Jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva. Primjerice, otok Vir je postao jedna od vodećih općina u zadnjih nekoliko godina i sada broji nevjerojatnih 2,5 milijuna turističkih noćenja godišnje, zaključio je Ante Kraljev, spomenuvši pritom i otoke Pag, Krk, Čiovo, Murter, čiji stanovnici s mostom također imaju čvrstu vezu s kopnom.
 




Krešimir Ćosić: Slijedi sastanak u Ministarstvu prometa
Pašman je najbliži otok do kopna, a nema most bez kojeg nema razvoja i opstanka. Gradnja stalne poveznice dovela bi do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku, uvjeren je Krešimir Ćosić, načelnik Općine Pašman.
– Život na otoku ovisi o trajektu zato su pet otočnih općina s otoka Pašmana i Ugljana, dva otoka koji zbog povezanosti mostom u Ždrelcu čine jedinstvenu cjelinu, potpisali zajedničku inicijativu s kojom od Vlade RH, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, tražimo da se 50-ak godina stara ideja o gradnji mosta Pašman – kopno uvrsti u prioritetne državne prometne projekte.
Štoviše, idućeg tjedna u ministarstvu sastanak imaju čelnici primorskih općina i Grada Biograda na Moru u svezi gradnje obilaznice od Zadra do Pakoštana. I mi ćemo nazočiti na tom sastanku kako bi na njemu dogovorili spajanje mosta Pašman – kopno s Jadranske magistrale na navedenu obilaznicu.
Treba istaknuti kako je povezivanje otoka Pašmana s mostom do kopna ucrtano u Prostorni plan Zadarske županije te da je i dio državnog prometnog masterplana. Štoviše, izgradnja kanalizacije i mosta Pašman – kopno kao i projekt Južni Pašman naši su glavni prioriteti, poručio je Krešimir Ćosić.