“Fotolov” u zakonom zaštićenim dubinama

Bogato podmorje Telašćice ronioci na natjecanju ipak nisu uspjeli potpuno doživjeti jer zbog jakog juga nisu mogli isploviti na predviđenu lokaciju pod klifovima. Natjecatelji su tako zaronili u Salima, a uskoro će, najavio je Velemir, ponovno organizirati promenadu podvodnih fotografa u Tečašćici
Ovog Morskog utorka u Gradskoj knjižnici Zadar predstavljeni su rezultati Otvorenog prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji, održanog u rujnu u Parku prirode Telašćica na Dugom otoku.
O samom Parku prirode na prezentaciji je govorila biologinja Milena Ramov, djelatnica parka, a podvodnu fotografiju posjetiteljima je približio Damir Velemir, tajnik Kluba za podvodne aktivnosti Zadar, koji je s Hrvatskim ronilačkim savezom organizirao ovogodišnje natjecanje.
Velemir je istaknuo da je Telašćica zasigurno jedna od najboljih lokacija u Hrvatskoj za ronjenje i podvodnu fotografiju.
Kako je rekla Ramov, veći dio Parka prirode Telašćica obuhvaća more.
– Tri su temeljna fenomena Parka prirode – slano jezero Mir, strmci i sama uvala Telašćica. Jezero Mir je nastalo podizanjem razine mora nakon zadnjeg ledenog doba. Tek se prošle godine, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, točno utvrdila dubina jezera i ona iznosi 8 metara. Jezero ima visok salinitet, a temperature znaju ljeti doseći i do 33 stupnja, a zimi do 5 stupnjeva. Strmci u parku su visoki čak 160 metara, a idu u dubinu do 85 metara, što ih čini najvećim strmcima na Jadranu. Uvala Telašćica je nasigurnija i najljepša prirodna luka na Jadranu s pet otočića, jednom hridi i još 25 manjih uvala, kazala je Ramov.
Predstavila je i brojnu kopnenu i morsku floru i faunu koja obiluje zaštićenim vrstama poput leptira, šišmiša, puževa, morskih kornjača, dupina, morskog konjića, mesojedne spužve ili orhideje.
– Od ukupno 33 životnih zajednica u Jadranu, u Parku prirode Telašćica zabilježeno je njih 19. U okviru Nature 2000 Telašćica je označena kao Important Bird Area, ornitološki važno područje gdje obitavaju dvije vrste sokola, sove ušare i druge vrste. Park je postao i svojevrsno utočište za napuštene magarce. Njih dvadesetak se sada slobodno kreće dijelovima parka, rekla je Ramov.
Ronjenje u parku je regulirano, dopušteno samo na određenim lokacijama, a roni se samo organizirano s klubovima.
Bogato podmorje Telašćice ronioci na natjecanju ipak nisu uspjeli potpuno doživjeti jer zbog jakog juga nisu mogli isploviti na predviđenu lokaciju pod klifovima. Natjecatelji su tako zaronili u Salima, a uskoro će, najavio je Velemir, ponovno organizirati promenadu podvodnih fotografa u Telašćici.
Kako je rekao Velemir, podvodna fotografija je umjetničko realističko predstavljanje podvodnog ambijenta.
– Prva podvodna fotografija je nastala 1856. i to s kamerom montiranom na kolac. Prva prava podvodna fotografija u boji snimljena je 1923., a tehnologija opreme iz dana u dan napreduje. Izazov je raditi fotografiju u vodi, posebnom mediju u kojem se s povećanjem dubine ekstremno gube boja i kontrast. Često je za dobru podvodnu fotografiju presudna vještina samog autora, kazao je Velemir.
Spomenuo je i nekoliko važnih imena u hrvatskoj podvodnoj fotografiji kao što su Antun Gavranić, Danijel Frka, Andrej Jaklin, Marino Brzac te podvodni fotograf i snimatelj Miro Andrić.
– Podvodna fotografija u Klubu podvodnih aktivnosti Zadar na natjecanjima je bila najuspješnija sedamdesetih i osamdesetih godina. Naši članovi Emil Brkulj i Gorki Kurtin dali su velik doprinos, a njihovim stopama idu i brojni mlađi članovi, istaknuo je Velemir.
Posjetitelji u knjižnici su imali prilike uživati u fotografijama snimljenim na natjecanju u Telašćici i to u kategorijama Riba, Makro, Ambijent bez modela i Ambijent s modelom. Fotografije je ocjenjivao žiri koji su činili: Željko Karavida, Marko Perić i Ivana Čavić, a najbolju fotografiju na natjecanju snimio je Fabio Iardino. Iz “fotolova” na natjecanju nastale su prekrasne slike koje su ustupljene na korištenje Parku prirode Telašćica.